Josip Adamček

Josip Adamček

Hrvatski povjesničar (Vuka kraj Osijeka, 13. III. 1933 – Zagreb, 25. XII. 1995). Studij povijesti i filozofije završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1959), gdje je doktorirao 1977. Od 1961. asistent, od 1978. izvanredni profesor, a od 1983. redoviti profesor na Odsjeku za povijest pri istom fakultetu. Proučavao agrarne odnose i društvene pokrete seljaštva na hrvatskom sjeveru od kasnoga srednjeg vijeka do 1848. godine. Temeljna su mu djela: Seljačka buna 1573. (1968), analiza poznate seljačke pobune sa stajališta gospodarskih odnosa; Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća (1980), cjelovit pregled društvenih i gospodarskih odnosa ranoga hrvatskog novovjekovlja; Bune i otpori: seljačke bune u Hrvatskoj u XVII. stoljeću (1987), analiza društvenih pokreta hrvatskog seljaštva. U suradnji s Ivanom Kampušem objavio građu Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću (1976), a sa skupinom autora priredio je zbirku izvora Seljačke bune u Hrvatskoj u XVII stoljeću (1987). Od 1991. redoviti član HAZU-a. Predsjednik Saveza povijesnih društava Hrvatske (1977–81); predstojnik Odjela za hrvatsku povijest Centra za povijesne znanosti (1977–86). Godine 2009. objavljena je Spomenica Josipa Adamčeka s nizom priloga suvremenih povjesničara.


Naslovi u ponudi

Ilustrirana povijest Hrvata

Ilustrirana povijest Hrvata

Josip Adamček, Igor Karaman, Nada Klaić, Nives Majnarić-Pandžić, Dragutin Pavličević, Marija Šmaj...

Ovo je djelo namijenjeno svakom čitaocu koji želi imati sistematičan, kronološki pregled svih značajnih političkih i kulturnih zbivanja u Hrvata, bogato ilustriran foto-dokumentacijom i umjetničkim reprodukcijama u boji.

Stvarnost, 1971.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
11,54
Od turskog do suvremenog Osijeka

Od turskog do suvremenog Osijeka

Ive Mažuran, Josip Adamček, Stjepan Sršan, Josip Vrbošić, Stanislav Marijanović, Andrija Šuljak, ...

Drugi svezak monografije o Osijeku obuhvaća razdoblje od kraja turske okupacije do današnjih dana, dakle posljednjih 300 godina, kada se Osijek razvio u ono što je danas.

Školska knjiga, 1996.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
15,38