Victor Hugo
Victor Hugo (1802. – 1885.), francuski književnik, pjesnik, dramatičar i politički mislilac, rođen je 26. veljače 1802. u Besançonu, a umro 22. svibnja 1885. u Parizu. Smatra se jednim od najvećih predstavnika francuskog romantizma i najutjecajnijih europskih književnika 19. stoljeća. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća romane, poeziju, drame i eseje, a obilježavaju ga humanizam, društvena kritika i borba za pravdu i slobodu.
Odrastao je u obitelji Napoleonova časnika, a književnu karijeru započeo je vrlo mlad. Prvu pjesničku zbirku, Odes et poésies diverses (1822.), objavio je s dvadeset godina. Ubrzo postaje jedan od predvodnika francuskoga romantizma, osobito dramom Hernani (1830.), čija je praizvedba označila važnu prekretnicu u povijesti francuskog kazališta.
Svjetsku slavu stekao je romanom Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris, 1831.), povijesnom pripoviješću o Quasimodu i Esmeraldi, u kojoj istražuje ljubav, predrasude, društvenu nepravdu i ljudsku okrutnost.
Njegovo najpoznatije djelo, Jadnici (Les Misérables, 1862.), monumentalni je roman o Jeanu Valjeanu, bivšem robijašu koji pokušava izgraditi novi život. Kroz sudbine brojnih likova Hugo prikazuje siromaštvo, nejednakost, iskupljenje i sukob zakona s moralnom savješću.
Među ostalim romanima ističu se Pomorci (1866.), Čovjek koji se smije (1869.) i Devedeset treća (1874.). Njegovo pjesništvo doseže vrhunac zbirkama Kontemplacije (1856.) i Legenda stoljeća (1859. – 1883.).
Hugo je bio i politički aktivan. Zbog protivljenja Napoleonu III. proveo je gotovo dvadeset godina u progonstvu, uglavnom na Kanalskim otocima. Zalagao se za slobodu govora, ukidanje smrtne kazne i zaštitu obespravljenih.
Njegova djela odlikuju se snažnim emocijama, bogatom simbolikom, epskim pripovijedanjem i moralnom angažiranošću. Victor Hugo ostavio je neizbrisiv trag u svjetskoj književnosti, a njegovi romani i danas nadahnjuju čitatelje, kazališne i filmske stvaratelje.
Naslovi u ponudi
Gavroš
Eine berührende Geschichte, die auf dem Roman *Les Misérables* basiert, folgt dem mutigen und furchtlosen Pariser Jungen Gavroche, der durch seine Fröhlichkeit, seinen Trotz und seine selbstlose Opferbereitschaft zu einem Symbol des Kampfes für Freiheit u
Jadnici
Epska priča o iskupljenju, žrtvi i nadi, s naglaskom na moralnu borbu pojedinca u nemilosrdnom društvu. Hugoova sposobnost da spoji filozofsku dubinu s napetom radnjom čini djelo bezvremenskim, a njegova poruka o pravdi i čovječnosti i danas rezonira.
Jadnici - 1. dio
Roman prati živote i međusobne odnose nekoliko francuskih likova u dvadesetogodišnjem periodu ranog 19. stoljeća koji uključuje napoleonsku eru i desetljeća nakon nje.
Kozeta
Cosette (Kozeta) je fiktivni lik u romanu Les Misérables (Jadnici) iz 1862. Victora Huga i u mnogim adaptacijama priče za pozornicu, film i televiziju. Njeno rođeno ime, Eufrazije, spominje se samo nakratko.
Kozeta
*Cosette* follows the unhappy childhood of the young girl Cosette, who is mistreated by the Thénardiers, and her rescue after meeting Jean Valjean. The story tells of suffering, kindness, love, and hope for a better life.
Legenda o lijepom Pécopinu i lijepoj Bauldouri
Romantična priča Viktora Igoa, 21. pismo iz njegovog putopisa „Le Rhin“ („Rajna“, 1842). Romantični klasik, sličan bajkama braće Grim ili Andersena, ali sa Igoovom dubokom emotivnošću i filozofijom večne ljubavi.
Zvonar bogorodičine crkve
Zvonik (1831) nije samo priča o ljubavi i tragediji – to je živopisna slika Pariza na pragu renesanse, gde gotska katedrala Notr Dam postaje gotovo glavni lik, živo biće od kamena koje diše istorijom, patnjom i lepotom.
Zvonar crkve Notre-Dame
Hugos Roman über das mittelalterliche Paris am Ende des 15. Jahrhunderts, geschrieben im Geiste der Romantik. Es ist ein Roman menschlicher Leidenschaften, ein Roman über drei unglückliche Lieben, aber vor allem ein Epos über die Kathedrale als „Hauptfigu