Marija Jurić Zagorka

Marija Jurić Zagorka, hrvatska novinarka i književnica (Negovec kraj Vrbovca, 2. III. 1873 – Zagreb, 30. XI. 1957). Zbog nesređenih obiteljskih odnosa, o kojima je progovorila u autobiografskoj knjizi Kamen na cesti (1938), napustila je Višu djevojačku školu pred sam završetak školovanja. God. 1896. anonimno je u Obzoru objavila članak Jedan časak (Egy Percz), nakon čega je, na preporuku biskupa J. J. Strossmayera, dobila novinarsku službu u redakciji Obzora. Time je započela uspon u novinarskoj karijeri, opterećen položajem žene u onodobnome društvu. Njezina suradnja u Obzoru bila je vrlo intenzivna tijekom 1898. Uz reportaže sa zagrebačkih saborskih rasprava i ocjene političkog stanja u Madžarskoj, objavljivala je crtice, humoristične skice, kraće autobiografske zapise i podliske. Tih je godina počela surađivati i u najuglednijim književnim časopisima toga doba, Viencu i sarajevskoj Nadi. God. 1903. svestrano je sudjelovala u narodnom pokretu; kako su urednici Obzora J. Pasarić i Milan Heimerl bili uhićeni, novine je uređivala sama. Neko je vrijeme bila i dopisnica iz Budimpešte i Beča, a 1909. izvještavala i s Friedjungova procesa. Na Strossmayerov nagovor počela je pisati romane namijenjene širemu čitateljstvu. Njezina pretpostavka da će najbolji učinak postići pisanjem povijesnih romana pokazala se točnom. Premda se u književnosti javila još crticom u Bršljanu (1886), a prvi roman Roblje, kao podlistak Obzora objavila 1899., pravu čitateljsku afirmaciju stekla je romanesknim ciklusom Grička vještica (Male novine, 1912–13). U razdoblju 1912–53. objavila je dvadesetak romana. Dok su čitatelji s nestrpljenjem očekivali nove nastavke romana, građene po zakonima romana-feljtona i objavljivane u Malim novinama, Jutarnjem listu, Obzoru, Ženskom listu, Hrvatskom dnevniku i Hrvatici, djela joj nisu pratile ozbiljnije književne prosudbe. Povijesnim dramama (Filip Košenski i Evica Gupčeva), komedijama, lakrdijama, jednočinkama i satirama značajna je i za razvoj hrvatske dramske književnosti. Njezino najbolje scensko djelo, komedija Jalnuševčani (HNK u Zagrebu, 1917), tematsko izvorište crpi i iz hrvatske književne tradicije i iz hrvatske zbilje svojega doba. Među prvima se okušala i u pisanju kriminalističkog romana (Kneginja iz Petrinjske ulice, 1910). Uređivala je i uglavnom sama ispunjavala Ženski list (1925–38), prvu hrvatsku reviju namijenjenu ženama, i Hrvaticu (1939–41).

Njezini romani, prevođeni na mnoge jezike, imali su veliku ulogu u održavanju kontinuiteta hrvatskoga povijesnog romana. Premda je njezino stvaralaštvo razmjerno rano počeo pratiti kvalifikativ najčitanije hrvatske književnice, sve do oživljavanja teorijskoga zanimanja za proučavanje trivijalne književnosti ono nije bilo predmetom ozbiljnijega zanimanja književnih znanstvenika. Prvi je na njezin opus ozbiljnije upozorio I. Hergešić pripremajući njezina djela u 17 svezaka, a književnu revalorizaciju doživjela je i u monografiji S. Lasića Književni počeci Marije Jurić Zagorke (1986). God. 2004. započet je projekt izdavanja njezinih sabranih djela, a 2007. Centar za ženske studije pokrenuo je Dane Marije Jurić Zagorke.

Ostala djela: Vladko Šaretić (1903), Republikanci (1914–16), Crveni ocean (1918–19), Kći Lotršćaka (1919–20), Tozuki (1922), Kaptolski antikrist (1925–26), Modri đavo (1926), Plameni inkvizitori ili kameni križari (1928–29), Krijeposni griješnici (1929–30), Gordana (1933–35), Vitez slavonske ravni (1937–38), Kraljica Hrvata (1937–39), Mala revolucionarka (1939–40), Pustolovine novorođenog Petrice Kerempuha (1939–49), Jadranka (1953).


Titles in our offer

Gordana III: Pakao prijestolja

Gordana III: Pakao prijestolja

Marija Jurić Zagorka
Stvarnost, 1966.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover.
8.52
Gordana IV: Pakao prijestolja

Gordana IV: Pakao prijestolja

Marija Jurić Zagorka
Stvarnost, 1966.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover.
9.68
Gordana VI: Veliki sud

Gordana VI: Veliki sud

Marija Jurić Zagorka
Stvarnost, 1966.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover.
8.34 - 10.32
Gordana V: Pakao prijestolja

Gordana V: Pakao prijestolja

Marija Jurić Zagorka
Stvarnost, 1966.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover.
10.28 - 10.32
Grička vještica 1- Kontesa Nera

Grička vještica 1- Kontesa Nera

Marija Jurić Zagorka

Nera je tipičan romantični lik koji se upušta u borbu za sopstvene ideale protiv društva. Pored istorijskih elemenata, roman krije i veliku ljubavnu priču između grofice i kapetana Siniše.

EPH media d. o. o., 2012.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
6.92
Jadranka 1-7

Jadranka 1-7

Marija Jurić Zagorka

„Jadranka 1-7“ je zbirka od sedam istorijskih romana Marije Jurić Zagorke, objavljenih pod zajedničkim naslovom 1977. godine. Serija spaja avanturističke, ljubavne i nacionalne motive u hrvatskoj prošlosti, od srednjeg veka do 19. veka.

August Cesarec, 1987.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover with dust jacket.
The book consists of 7 volumes
92.48
Jadranka - knjiga 1.

Jadranka - knjiga 1.

Marija Jurić Zagorka

Još jedna značajna opsežna istorijska romansa Marije Jurić Zagorke, „Jadranka“ smeštena je u sredinu 19. veka, u doba Bahovog apsolutizma, političke oluje koja je zagovarala germanizaciju i centralizaciju u Habzburškoj monarhiji.

EPH media d. o. o., 2014.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
6.22
Kći Lotrščaka

Kći Lotrščaka

Marija Jurić Zagorka

Uz ljubavnu priču, koja je okosnica gotovo svih Zagorkinih djela, “Kći Lotrščaka” je roman osobit po tome što obiluje brojnim legendama i pučkim predajama vezanima za Zagreb, utemeljenima na nadnaravnim i vjerskim motivima.

Stvarnost, 1977.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover.
9.64
Pet stoljeća hrvatske književnosti #36 - Pučki igrokazi XIX. stoljeća

Pet stoljeća hrvatske književnosti #36 - Pučki igrokazi XIX. stoljeća

Josip Freudenreich, Ilija Okrugić, Higin Dragošić, Ferdo Becić, Marijan Derenčin, Marija Jurić Za...

Pet stoljeća hrvatske književnosti (PSHK) najveći je izdavački projekat u povijesti hrvatske književnosti.

Zora, Matica hrvatska, 1973.
Croatian. Latin alphabet. Hardcover with dust jacket.
5.484.11 - 6.645.31
Vitez slavonske ravni

Vitez slavonske ravni

Marija Jurić Zagorka
August Cesarec, 1986.
Croatian. Latin alphabet. Paperback.
2.98