Dževad Karahasan
Bošnjački književnik i teatrolog (Duvno, danas Tomislavgrad, 25. I. 1953 – Graz, Austrija, 19. V. 2023). Diplomirao na Filozofskome fakultetu u Sarajevu 1976., doktorirao 1986. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu tezom o dramaturškim modelima u glembajevskom ciklusu M. Krleže. Radio je kao dramaturg, profesor na Akademiji scenskih umjetnosti i na Filozofskome fakultetu u Sarajevu, u drugoj polovici 1990-ih predavao na Sveučilištu u Göttingenu. Objavio je zbirke pripovijedaka Kraljevske legende (1980), Kuća za umorne (1993) i Izvještaji iz tamnog vilajeta (2007), romane Istočni diwan (1989), Šahrijarov prsten (1994), Sara i Serafina (1999), obilježene isprepletanjem pripovjednoga i esejističkoga diskursa, s tematikom razumijevanja tradicije i kulture, bosanskohercegovačke prošlosti i sadašnjosti, drame Kralju ipak ne sviđa se gluma (1986) i Misionari (1989), knjige o teoriji drame Kazalište i kritika (1980) i Model u dramaturgiji (1988), esejističke knjige O jeziku i strahu (1987), Dnevnik selidbe (1993), Dosadna razmatranja (1997), Knjiga vrtova (2002), Dnevnik melankolije (2004) i dr. Što pepeo priča (2015) romaneskna je trilogija (Sjeme smrti, Utjeha noćnog neba i Miris straha) posvećena Omaru Hajjamu.
Citiranje: Karahasan, Dževad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 9. 11. 2023.
Naslovi u ponudi
Dnevnik melankolije
Dževad Karahasan (1953.–2023.), bosanskohercegovački esejist i teatrolog, u zbirci Dnevnik melankolije popunjava prazninu nedostatka interesa za dramu i kazalište u suvremenoj književnosti.
Dosadna razmatranja
Dževad Karahasan, bosanskohercegovački romanopisac, esejist i teatrolog, u zbirci eseja Dosadna razmatranja nastaloj tijekom prisilnog egzila iz Sarajeva zbog rata, secira europske predrasude i intelektualnu aroganciju prema Balkanu.
Iz tame svijeta
Dževad Karahasan, majstor eseja i proze, u zbirci Iz tame svijeta objedinjuje tri zbirke pripovijedaka nastale tijekom 35 godina stvaralaštva: Kraljevske legende (1980.), Kuća za umorne (1993./2014.) i Izvještaji iz tamnog vilajeta (2007.).
Šahrijarov prsten
Dževad Karahasan u romanu Šahrijarov prsten stvara slojevitu priču o ljubavi, pripovijedanju i egzilu, inspiriranu Hiljadu i jednom noći. Naziv aludira na Šahrijara i Šeherzadu, gdje priča spašava od smrti, simbolizirajući moć naracije u kaosu rata.
Sjeme smrti
Prva knjiga višesveščanog romana o Omaru Hajjamu, velikom perzijskom matematičaru, astronomu i pjesniku iz 12.st.
Sjeme smrti
Dževad Karahasan u romanu Sjeme smrti (prvi dio trilogije o Omaru Hajjamu) stvara slojevitu povijesnu fresku 12. stoljeća, fokusirajući se na intimni svijet perzijskog matematičara, astronoma i pjesnika Omara Hajjama.