Friedrich Schiller
Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach na Neckaru, 10. studenoga 1759. – Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemački pjesnik, dramatičar, povjesničar i filozof, jedan od najznačajnijih predstavnika njemačke i europske književnosti. Školovao se na vojnoj akademiji u Stuttgartu, gdje je studirao medicinu, ali se rano posvetio književnosti. Njegovo stvaralaštvo započinje u duhu pokreta Sturm und Drang (Oluja i nagon), obilježenog pobunom protiv autoriteta, naglašavanjem osjećaja i težnjom za osobnom slobodom.
Književnu slavu stekao je dramom Razbojnici (Die Räuber, 1781.), koja prikazuje sukob idealizma, društvene nepravde i moralne odgovornosti. Slijedile su drame Fiescova urota u Genovi (Die Verschwörung des Fiesco zu Genua, 1783.), Spletka i ljubav (Kabale und Liebe, 1784.) i Don Carlos (1787.), u kojima istražuje političku tiraniju, slobodu pojedinca, ljubav i sukob osobnih uvjerenja s društvenim poretkom.
Od 1789. djelovao je kao profesor povijesti u Jeni, a prijateljstvo s Johannom Wolfgangom von Goetheom, započeto 1794., snažno je utjecalo na razvoj weimarske klasike. U tom razdoblju nastaju njegova najvažnija dramska ostvarenja: trilogija Wallenstein (1798.–1799.), Marija Stuart (Maria Stuart, 1800.), Orleanska djevica (Die Jungfrau von Orleans, 1801.), Messinska nevjesta (Die Braut von Messina, 1803.) i Wilhelm Tell (1804.).
Schiller je bio i značajan teoretičar umjetnosti i estetike. U djelima O ljupkosti i dostojanstvu (Über Anmut und Würde, 1793.), Pisma o estetskom odgoju čovjeka (Über die ästhetische Erziehung des Menschen, 1795.) i O naivnom i sentimentalnom pjesništvu (Über naive und sentimentalische Dichtung, 1795.–1796.) razmatrao je odnos ljepote, morala, umjetnosti i ljudske slobode.
Među njegovim pjesničkim ostvarenjima ističu se Oda radosti (An die Freude, 1785.), koju je Ludwig van Beethoven uglazbio u završnom stavku Devete simfonije, te balade Rukavica (Der Handschuh) i Jamstvo (Die Bürgschaft).
Schillerovo književno i filozofsko nasljeđe obilježavaju humanizam, ideal slobode, moralna odgovornost i vjera u odgojnu snagu umjetnosti. Njegova djela trajno su oblikovala njemačku književnost, europsku dramaturgiju i modernu estetsku misao.
Naslovi u ponudi
Die Räuber
„Die Räuber“ (Razbojnici, 1781.) je prvo Schillerovo dramsko djelo, klasični primjer Sturm und Drang pokreta. Drama prikazuje tragični sukob dva brata, Karla i Franza Moora, te kritizira korumpirano društvo i tiraniju.
Razbojnici
Dva brata, zavađena spletkom mlađega, pokvarenog i prijetvornog stvora, tema je koja je već poznata u temeljima mnogih književnih djela.
Razbojnici
"Razbojnici" (1781.), prva drama Friedricha Schillera, ključno je djelo njemačkog Sturm und Drang pokreta, koje istražuje teme slobode, pravde, moralnog sukoba i pobune protiv društvenih normi.
Razbojnici
Drama Friedricha Schillera iz 1782. godine, ključno djelo Sturm und Drang pokreta. Radnja se vrti oko sukoba dvojice braće iz obitelji Moor, Karla i Franza, te istražuje teme slobode, morala i društvene pravde.
Razbojnici / Spletka i ljubav
Dva brata, zavađena spletkom mlađega, pokvarenog i prijetvornog stvora, tema je koja je već poznata u temeljima mnogih književnih djela.