Stephen W. Hawking

Britanski teorijski fizičar i kozmolog (Oxford, 8. I. 1942 – Cambridge, 14. III. 2018). Doktorirao (1966) na Sveučilištu u Cambridgeu. Lucasianski profesor matematike na Sveučilištu u Cambridgeu od 1979. (položaj koji je zauzimao Newton), djelovao u području opće teorije relativnosti i kvantne fizike. Nastavljao pokušaje stvaranja jedinstvene teorije svemira, tzv. »teorije svega« (theory of everything – TOE). Poznat je po radovima u kojima obrađuje građu prostor–vremena u velikim razmjerima. Utvrdio je da crne rupe, zbog kvantnih efekata, mogu zračiti (→ hawkingovo zračenje). Bio je član Royal Society od 1974. i vrlo aktivan u znanosti i popularizaciji znanosti iako je bolovao od teškoga oblika skleroze. Posebnu pozornost privuklo je njegovo popularno djelo Kratka povijest vremena (A Brief History of Time, 1988). Glavna djela: Superprostor i supergravitacija (Superspace and Supergravity, 1981), Jako rani Svemir (The Very Early Universe, 1983), 300 godina gravitacije (300 Years of Gravitation, 1987), Svemir u orahovoj ljusci (The Universe in a Nutshell, 2001), Još kraća povijest vremena (A Briefer History of Time, 2005., koautor Leonard Mlodinow), Velebni plan (The Grand Design, 2010., koautor Leonard Mlodinow), Moja kratka povijest (My Brief Hystory, 2013).

Citiranje: Hawking, Stephen William. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 12. 2023.


Naslovi u ponudi

Budućnost svemira i drugi eseji

Budućnost svemira i drugi eseji

Stephen W. Hawking

Budućnost svemira i drugi eseji znanstvena je knjiga Stephena Hawkinga, jednog od najblistavijih umova na prijelazu iz 20. i 21. stoljeće. Izdana 1993., knjiga je svojevrsni nastavak Kratke povijesti vremena, Hawkingova bestselera iz 1988.

Izvori, 1997.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
19,44
Kratka povest vremena

Kratka povest vremena

Stephen W. Hawking

Hawkingova Kratka povijest vremena je knjiga za one koji više razumiju riječi nego jezik matematike, a ipak žele okusiti užitak otkrivanja podrijetla i prirode našega svijeta.

Otokar Keršovani, 1988.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
9,74