Stephen W. Hawking

Stephen W. Hawking

Britanski teorijski fizičar i kozmolog (Oxford, 8. I. 1942 – Cambridge, 14. III. 2018). Doktorirao (1966) na Sveučilištu u Cambridgeu. Lucasianski profesor matematike na Sveučilištu u Cambridgeu od 1979. (položaj koji je zauzimao Newton), djelovao u području opće teorije relativnosti i kvantne fizike. Nastavljao pokušaje stvaranja jedinstvene teorije svemira, tzv. »teorije svega« (theory of everything – TOE). Poznat je po radovima u kojima obrađuje građu prostor–vremena u velikim razmjerima. Utvrdio je da crne rupe, zbog kvantnih efekata, mogu zračiti (→ hawkingovo zračenje). Bio je član Royal Society od 1974. i vrlo aktivan u znanosti i popularizaciji znanosti iako je bolovao od teškoga oblika skleroze. Posebnu pozornost privuklo je njegovo popularno djelo Kratka povijest vremena (A Brief History of Time, 1988). Glavna djela: Superprostor i supergravitacija (Superspace and Supergravity, 1981), Jako rani Svemir (The Very Early Universe, 1983), 300 godina gravitacije (300 Years of Gravitation, 1987), Svemir u orahovoj ljusci (The Universe in a Nutshell, 2001), Još kraća povijest vremena (A Briefer History of Time, 2005., koautor Leonard Mlodinow), Velebni plan (The Grand Design, 2010., koautor Leonard Mlodinow), Moja kratka povijest (My Brief Hystory, 2013).

Citiranje: Hawking, Stephen William. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 12. 2023.


Naslovi u ponudi

Budućnost svemira i drugi eseji

Budućnost svemira i drugi eseji

Stephen W. Hawking

Budućnost svemira i drugi eseji znanstvena je knjiga Stephena Hawkinga, jednog od najblistavijih umova na prijelazu iz 20. i 21. stoljeće. Izdana 1993., knjiga je svojevrsni nastavak Kratke povijesti vremena, Hawkingova bestselera iz 1988.

Izvori, 1997.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
18,42