Marulov san
Marulov san vodi nas u Split na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Mletačka se republika utvrdila u gradu, Osmanlije grickaju zemlje u zaleđu i opsjedaju Klis, jedno od posljednjih uporišta hrvatsko-ugarske kraljevine u Dalmaciji.
Unatoč nepogodnoj političkoj situaciji i stalnim upadima, pljačkama i sukobima, u Splitu vlada živahna atmosfera ispunjena idealima humanističkoga razdoblja te prava glad za antičkim knjigama i starinama. Okupljeni u društvu Čuvara pamćenja, Marulić i skupina splitskih plemića raspravljaju o prošlosti i povjesničarima, o klasičnoj književnosti i umjetnosti, o tome kako spasiti drevne spomenike. Njihova je svakodnevnica narušena iznenadnim otkrićem velikoga sarkofaga u podrumu jugozapadne kule carske palače. Sve ukazuje na to da je posrijedi Dioklecijanov grob. Iz sarkofaga, potječe i stara pergamena koju je Marulić jednoga jutra slučajno dobio na ribarnici. Proučavajući rukopis, Marulić shvaća da je riječ o palimpsestu, da se ispod nađenog teksta skriva stariji i da je dospio u posjed zloglasnih Pilatovih akata, teksta koji navodno sadrži zapis sa suđenja Isusu Kristu u Jeruzalemu. Marulićeva je vjera stavljena na kušnju, a njegov život je u opasnosti, kada u Split stigne mladi Venecijanac, djelatnik tajanstvene Sedme uprave, a u gradu zaredaju tajanstvena ubojstva. Marulov san povijesni je krimić, ali prije svega hommage humanističkoj kulturi renesansnoga Splita i „ocu hrvatske književnosti“, u predvečerje skore polutisućljetne obljetnice prvoga izdanja Judite.
Jedan primjerak je u ponudi
