Suvremena filozofijia

Konsenzus bez pokrića

Konsenzus bez pokrića (2022.) Nevena Sesardića, hrvatskog filozofa, provokativna je knjiga koja kritički propituje široko prihvaćena društvena uvjerenja, tvrdeći da često nisu utemeljena na čvrstim argumentima, već na ideologiji, pritisku ili konformizmu.

Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

U ovom provokativnom eseju Sloterdijk intervenira u žestoku debatu 1980-ih o modernizmu i postmodernizmu. Kratak, oštar tekst – ključan za razumijevanje Sloterdijkova ranog pristupa estetici, medijima i krizi modernosti.

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Autor u ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se mijenjaju kroz vrijeme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju povijesti čovječanstva.

Logika smisla

Logika smisla (1969.) Gilles Deleuzea jedno je od njegovih najvažnijih filozofskih djela. Istražuje prirodu smisla, događaja, površine i besmisla kroz paradokse jezika, stoičku filozofiju i književnost (Lewis Carroll).

Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam

Slobodan Žunjić u knjizi Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam (1992) detaljno istražuje vezu između filozofije Martina Heideggera i njegovog angažmana u nacističkom režimu.

McDonaldizacija društva

Knjiga je postala klasik jer precizno opisuje svijet Amazona, Ubera, Netflixa i TikToka trideset godina unaprijed. Ritzer ne proklinje brzu hranu, nego upozorava da ako se cijelo društvo pretvori u McDonald’s, ostat ćemo siti, ali gladni smisla.

Negacija i humanitet

“Negacija i humanitet” Ferenca Bodrogvarija, objavljena 1977. godine, je filozofska studija koja istražuje teme humanizma i negacije.

Obilje i nasilje

Ova knjiga je zbirka eseja i rasprava o suprotnostima i tendencijama u suvremenom visokorazvijenom kapitalističkom društvu.

O duhu otvorenosti: dimenzije misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića

Zbornik je važan doprinos revitalizaciji Konstantinovićeve misli u postjugoslavenskom prostoru, pokazujući da njegova kritika palanačkog uma ostaje relevantna za razumijevanje suvremenih društvenih i političkih patologija.

Oproštaj od utopije?