Alberto Moravia

Alberto Moravija (1907–1990) — rođen kao Alberto Pinčerle — bio je italijanski pisac, romanopisac, pripovedač, esejista i novinar. Rođen je 28. novembra 1907. godine u Rimu, gde je i preminuo 26. septembra 1990. Smatra se jednim od najznačajnijih italijanskih pisaca 20. veka, poznatim po psihološkoj analizi likova, društvenoj kritici i istraživanju otuđenosti savremenog čoveka.
Njegovo detinjstvo obeležila je tuberkuloza kostiju, zbog koje je morao da provede godine u sanatorijumima. Tokom oporavka, intenzivno je čitao evropske klasike i razvijao svoj književni izraz. Stekao je slavu već svojim prvim romanom, Ravnodušni (Gli indifferenti, 1929). U njemu prikazuje moralnu prazninu, licemerje i emocionalnu otuđenost buržoaskog društva.
Tokom fašističkog režima suočavao se sa cenzurom i političkim pritiscima. Godine 1941. oženio se spisateljicom Elsom Morante, a tokom Drugog svetskog rata par je proveo izvesno vreme u skrivanju kako bi izbegao progon.
Nakon rata objavio je roman Rimljanka (La romana, 1947), priču o mladoj ženi koja se suočava sa siromaštvom i društvenim ograničenjima. Usledili su romani Neposlušnost (1948), Konformista (Il conformista, 1951) i Prezir (Il disprezzo, 1954), u kojima istražuje odnos između pojedinca i društva, seksualnost, politički oportunizam i raspad međuljudskih odnosa.
Roman Dosada (La noia, 1960) jedno je od njegovih najpoznatijih dela, posvećeno egzistencijalnoj praznini, nemogućnosti istinske komunikacije i otuđenosti. Zbirke Rimske priče (1954) i Još rimskih priča (1959) takođe zauzimaju značajno mesto, pružajući živopisne prikaze svakodnevnog života u italijanskom društvu. Moravija je takođe pisao putopise, eseje i filmske kritike. Njegova dela su često adaptirana za filmsko platno, posebno Konformista, u režiji Bernarda Bertolučija, i Prezir, u režiji Žan-Lika Godara.
Njegov književni stil karakteriše jasnoća izražavanja, psihološka preciznost, ironija i kritika buržoaskog morala. Moravija je ostavio dubok trag u evropskoj književnosti, a njegovi romani ostaju važna svedočanstva o usamljenosti, društvenim kontradikcijama i složenosti ljudskih odnosa.
Naslovi u ponudi
Automat
Automat
Eine Sammlung von 41 Kurzgeschichten: Die Figuren agieren wie „Automaten“ – mechanisch, teilnahmslos, unfähig, authentisch auf die Probleme des Lebens zu reagieren. Der moderne Mensch entfremdet, gefangen in Routine, Sex, Geld und Passivität, ohne Willen
Čočara
Die Witwe Cesira und ihre Tochter Rosetta fliehen aus dem bombardierten Rom in ihre Heimat Ciociaria, wo sie Hunger, Angst und Elend erleben. Die Befreiung bringt eine Tragödie: Rosetta wird von marokkanischen Soldaten vergewaltigt, was ihren Glauben an G
Čočara
Die Witwe Cesira und ihre Tochter Rosetta fliehen aus dem bombardierten Rom in ihre Heimat Ciociaria, wo sie Hunger, Angst und Elend erleben. Die Befreiung bringt eine Tragödie: Rosetta wird von marokkanischen Soldaten vergewaltigt, was ihren Glauben an G
Maskarada / Bračna ljubav
U delu „Maskarada“, Moravija satirično prikazuje fašističku Italiju kroz apsurdne političke intrige i prerušavanje. „Bračna ljubav“ intimno istražuje erotsku napetost, posesivnost i emocionalno otuđenje u svakodnevnom životu.
Maskarada / Bračna ljubav
U delu „Maskarada“, Moravija satirično prikazuje fašističku Italiju kroz apsurdne političke intrige i prerušavanje. „Bračna ljubav“ intimno istražuje erotsku napetost, posesivnost i emocionalno otuđenje u svakodnevnom životu.
Pažnja
Pažnja
Frančesko Merigi vraća se u Rim nakon 9 godina u inostranstvu. Da bi napisao „autentičan“ roman, vodi dnevnik svog života sa suprugom i njihovom ćerkom Babe. Opsesivno analizira laži u vezama, iskušenje incesta i nemogućnost autentičn
Prezir / Agostino
Ravnodušni / Agostino
„Ravnodušni“ (1929), Moravijin prvi i najpoznatiji roman, remek-delo italijanskog modernizma, roman koji mu je doneo slavu i priznanje. „Agostino“ (1944) je jedno od Moravijinih najlirskijih proznih dela, kratak, ali snažan roman o odrastanju.









