Magija, nauka i religija, i druge studije

Magija, nauka i religija, i druge studije

Bronislaw Malinowski

Magija i nauka, odnosno religija, po Malinowskom, idu zajedno. On zastupa ideju da se u svakoj zajednici mogu se uočiti dva jasno izražena domena: duhovni i svjetovni, drugim riječima – domen magije i religije i domen nauke.

Malinowski je predstavnik antropološkog funkcionalizma i začetnik klasične evolucionističke teorije društvenog razvoja, njenih historijskih premisa i metodološkog postupka. Glavna slabost funkcionalizma predstavlja upravo njegovo osnovno, "antihistorijsko" polazište: ono negira "dijalektiku razvoja", štaviše poriče mogućnost historijskog objašnjavanja razvoja društva i kulture na općem planu, a time i teorijsku potrebu za ovom vrstom objašnjenja. Metodološki skepticizam u pogledu mogućnosti da se rekonstruira stvarna historijska prošlost recentnih primitivnih društava na drugim kontinentima doveo je do toga da se zapadni funkcionalistički antropolozi ponašaju kao "apstraktni empiričari" koji "metafizički negiraju" postojanje ostataka, prežitaka ranijih etapa razvoja, nadiđenih društvenih odnosa i oblika kulture. Neki funkcionalisti kritikuju koncept "ostataka" u metodologiji evolucionističkih etnologa iz XIX vijeka, smatrajući ga neupotrebljivim ili štetnim. Takvu kritiku iznio je Malinowski argumentirajući da ukoliko "kulturni fosili", "ostaci" uopće postoje i održavaju se u danom socijalnom i kulturnom sistemu, to je otuda što odgovaraju nekoj aktuelnoj ili, pak, trajnoj društvenoj potrebi. Štetnost pojma "ostatka" iz prošlosti u antropologiji ogleda se u tome što on figurira kao "lažno metodološko sredstvo u rekonstrukciji stupnjeva evolucije" i ujedno pogrešno usmjerava promatranje na terenu: umjesto da traži sadašnju funkciju nekog kulturnog fenomena, istraživač se usredsređuje na njegov prividni arhaizam i zanemaruje stvarni kontekst u kojem taj fenomen ima funkciju i značenje. Ostaci predstavljaju historijski dokazni materijal, oni svjedoče o "univerzalnosti" pojava i njihovom "zakonitom" javljanju u razvoju prvobitnog društva. - Iz predgovora Zagorke Pešić-Golubović

Naslov originala
Magic, science and religion and other essays
Prevod
Anđelija Todorović
Urednik
Zagorka Pešić-Golubović
Naslovnica
Mihailo S. Petrov
Dimenzije
29 x 18 cm
Broj strana
378
Izdavač
Prosveta, Beograd, 1971.
 
Ćirilica. Tvrde korice.
Jezik: Srpski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

U obranu naše budućnosti

U obranu naše budućnosti

Freimut Duve

Ova knjiga ima za cilj da bude kulturni doprinos otvorenoj i slobodnoj debati, koja je neophodna nakon čitave decenije ispunjene zločinima i ratom; ona želi da bude mali korak na putu ka demokratskoj Evropi.

Durieux, 2001.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
3,98
Zlatna grana: proučavanje magije i religije

Zlatna grana: proučavanje magije i religije

James G. Frazer

U Zlatnoj grani, Frejzer istražuje mnoštvo mitova i narodnih priča iz najrazličitijih kultura i vremena i ukazuje na upadljive sličnosti među njima. Među njegovim temama su magija i čarobnjaštvo, priroda duše i religije, velika književnost i legende.

BIGZ, 1977.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
Knjiga se sastoji od dva toma
42,56
Sazrevanje na Samoi

Sazrevanje na Samoi

Margaret Mead

„Sazrevanje na Samoi“ Margaret Mid je klasično antropološko delo koje istražuje proces punoletstva mladih ljudi u samoanskom društvu.

Prosveta, 1978.
Srpski. Latinica. Broširano.
8,76
Kamo vodi taj put?

Kamo vodi taj put?

Adam Schaff

Društvene posledice druge industrijske revolucije.

Globus, 1989.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,98
Demografsko ekološki slom

Demografsko ekološki slom

Zoran Roca

Mit o demografskoj eksploziji i ekološkoj katastrof

August Cesarec, 1987.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,18
Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Čovjek: Njegova priroda i njegov položaj u svijetu

Arnold Gehlen

Glavno delo Arnolda Gelena „Čovek“ je centralno delo filozofske antropologije od njegovog objavljivanja 1940. godine.

Svjetlost, 1990.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,28