Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
Ein rares Buch

Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.

Miroslav Krleža

U svom predavanju „Kako stvari stoje“ (1952), Krleža razmatra političku i kulturnu situaciju posleratne Jugoslavije, ističući potrebu za kritičkom misli, kulturnom obnovom i otporom dogmatizmu.

„Kako stvari stoje“ je transkript Krležinog predavanja održanog 17. decembra 1952. godine u Domu Jugoslovenske narodne armije – govora smeštenog u period intenzivnih političkih i kulturnih previranja nakon raskida sa Informbiroom. Krleža se obraća publici kao pisac, intelektualac ​​i učesnik vremena, sa namerom da objasni šta znači kulturni i politički rad u zemlji koja tek pokušava da se obnovi iz ruševina rata i ideoloških preloma.

Krleža analizira stanje društva bez patetike: govori o neophodnosti raskida sa dogmama, praznim frazama i birokratskim automatizmima koji guše kreativni duh. Naglašava važnost obrazovanja, kritičke svesti i kulturne otvorenosti, suprotstavljajući ih mentalitetu „ideološke police“ i rutini koja revoluciju pretvara u puki administrativni mehanizam. Njegova retorika je snažna, ali ne i propagandna; insistira na odgovornosti intelektualaca i potrebi da društvo razvije kulturu dijaloga, a ne slepog poslušanja.

Tekst, kao i većina Krležinih javnih govora, pun je istorijskih referenci, ironije i širokih kulturnih zapažanja. Govor ne krije tenzije tog vremena: Krleža govori o opasnostima introvertnosti, posledicama fanatizma i značenju „novih zabluda“ koje se mogu pojaviti tamo gde se misao pretvara u dogmu. Istovremeno, tekst nosi i snažan optimistički element - verovanje da je moguće izgraditi društvo zasnovano na znanju, kreativnosti i slobodi ideja.

Kako stvari stoje, dakle, on ostaje važan dokument vremena i jedinstvena kombinacija političkog govora i eseja: Krležin pogled na stanje društva iz perspektive pisca koji ne prihvata jednostavne istine i koji veruje da je kultura temelj svake istinske obnove.

Titelseite
Mato Benković
Maße
18,5 x 11,5 cm
Seitenzahl
41
Verlag
Zora, Zagreb, 1953.
 
Latein Schrift. Taschenbuch.
Sprache: Kroatisch.

Angeboten wird ein Exemplar

Zustand:Gebraucht, in ausgezeichnetem Zustand
Zum Warenkorb hinzugefügt!
 

Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.

Diese Titel könnten Sie auch interessieren

Izabrane pjesme

Izabrane pjesme

Miroslav Krleža

Ovaj izbor Krležinih pjesma presjek je njegove cjelokupne poezije (osim Simfonija i Balada Petrice Kermpuha), uključujući i stihove koji čine sastavni dio širih proznih cjelina čime se pokušala naglasiti povezanost Krležine poezije i proze.

Matica hrvatska, 1963.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
9,99
Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleža

Povratak Filipa Latinovića jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman je značajan u našoj književnosti jer se smatra prvim potpuno modernim hrvatskim romanom.

Večernji list, 2004.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
5,52 - 5,56
Hrvatski bog Mars

Hrvatski bog Mars

Miroslav Krleža

Hrvatski bog Mars donosi sedam antiratnih romana u kojima Krleža prikazuje rat kao surovu, besmislenu mašineriju koja uništava „malog čoveka“, razotkrivajući licemerje militarizma i mitove o herojstvu.

Rad, 1965.
Serbisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
1,99
Dijalozi i eseji

Dijalozi i eseji

Giacomo Leopardi

Knjiga je zbirka odabranih tekstova iz Leopardijevih monumentalnih dela Zibaldona i Opereta Morali.

Zora, 1961.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
4,98
Poezija i zbilja

Poezija i zbilja

Johann Wolfgang Goethe

Geteova najveća autobiografska proza, napisana između 1811. i 1833. godine, obuhvata njegov život od rođenja 1749. u Frankfurtu do 1775. godine, kada je na poziv vojvode Karla Avgusta otišao u Vajmar.

Matica hrvatska, 1953.
Kroatisch. Latein Schrift. Fester Einband mit Schutzumschlag.
18,42
Antidnevnik prisjećanja: Pogled unatrag i unaprijed

Antidnevnik prisjećanja: Pogled unatrag i unaprijed

Vladimir Devidé

Vladimir Devide, hrvatski matematičar, japanolog i esejista, stvara intimnu, fragmentarnu autobiografiju u Anti-dnevniku sećanja kroz dvadesetak tekstova – eseja, priča, humorističkih i satiričnih članaka, putopisa, refleksija i fantazija.

Znanje, 1995.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
11,26