Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.
Rijetka knjiga

Kako stoje stvari: Predavanje održano u Domu JNA u Zagrebu 17. 12. 1952.

Miroslav Krleža

U predavanju Kako stoje stvari (1952.) Krleža razmatra političku i kulturnu situaciju poslijeratne Jugoslavije, ističući potrebu za kritičkom mišlju, kulturnom obnovom i otporom dogmatizmu.

“Kako stoje stvari” donosi zapis Krležina predavanja održanog 17. prosinca 1952. u Domu Jugoslavenske Narodne Armije – govor smješten u razdoblje intenzivnih političkih i kulturnih previranja nakon raskida s Informbiroom. Krleža se obraća auditoriju kao pisac, intelektualac i sudionik vremena, s namjerom da objasni što znači kulturni i politički rad u državi koja se tek pokušava izgraditi iz ruševina rata i ideoloških lomova.

Krleža analizira stanje društva bez patetike: govori o nužnosti da se prekine s dogmama, praznim frazama i birokratskim automatizmima koji guše stvaralački duh. Naglašava važnost obrazovanja, kritičke svijesti i kulturne otvorenosti, suprotstavljajući ih mentalitetu “ideološke police” i rutini koja pretvara revoluciju u puki administrativni mehanizam. Njegova retorika snažna je, ali ne propagandna; on inzistira na odgovornosti intelektualaca i potrebi da društvo razvija kulturu dijaloga, a ne slijepog pristajanja.

Tekst je, kao i većina Krležinih javnih istupa, pun povijesnih referenci, ironije i širokih kulturnih opaski. Govor ne skriva napetosti vremena: Krleža progovara o opasnostima zatvorenosti, o posljedicama fanatizma i o tome što znače “nove zablude” koje se mogu pojaviti ondje gdje se misao pretvara u dogmu. Istodobno, tekst nosi i snažan optimistički element – vjeru da je moguće izgraditi društvo utemeljeno na znanju, stvaralaštvu i slobodi ideja.

Kako stoje stvari zato ostaje važan dokument vremena i jedinstven spoj političkog govora i eseja: Krležin pogled na stanje društva iz perspektive pisca koji ne pristaje na jednostavne istine i koji smatra da je kultura temelj svake istinske obnove.

Naslovnica
Mato Benković
Dimenzije
18,5 x 11,5 cm
Broj strana
41
Nakladnik
Zora, Zagreb, 1953.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primjerak je u ponudi

Stanje:Korišteno, u odličnom stanju
Dodano u košaricu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Izabrane pjesme

Izabrane pjesme

Miroslav Krleža

Ovaj izbor Krležinih pjesma presjek je njegove cjelokupne poezije (osim Simfonija i Balada Petrice Kermpuha), uključujući i stihove koji čine sastavni dio širih proznih cjelina čime se pokušala naglasiti povezanost Krležine poezije i proze.

Matica hrvatska, 1963.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
9,99
Na rubu pameti

Na rubu pameti

Miroslav Krleža
Jutarnji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,26
Povratak Filipa Latinovicza

Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krleža

Povratak Filipa Latinovicza jedan je od najpoznatijih romana Miroslava Krleže. Ovaj roman značajan je u našoj književnosti jer se smatra prvim hrvatskim u potpunosti modernim romanom.

Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
5,52 - 5,56
Giocondin posmijeh i druge pripovijesti

Giocondin posmijeh i druge pripovijesti

Aldous Huxley

Giocondin posmijeh i druge pripovijesti (1921.) zbirka je priča Aldousa Huxleya. Duhovito i cinično prikazuje bračne intrige, dosadu građanskog života, ljudsku taštinu i moralni pad u modernom društvu.

Matica hrvatska, 1939.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,32
Eseji I.

Eseji I.

Milutin Cihlar Nehajev

Eseji I. (1944.) sabiru autorove značajne studije o europskim klasicima: Tolstoju, Flaubertu, Ibsenu, Strindbergu, Zoli, Dostojevskom te esej "O dva morala". Duboka moderna kritičko-psihološka esejistika.

Hrvatski izdavalački bibliografski zavod (HIBZ), 1944.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
16,84
Na izvorima pjesništva

Na izvorima pjesništva

Petar Grgec

Knjiga sustavno istražuje temeljne duhovne, kulturne i estetske izvore poezije. Kroz razmatranje motiva, tradicije, jezika, religije i shvaćanja svijeta, Grgec pokazuje kako se oblikuje pjesnički izraz i doživljaj.

Matica hrvatska, 1940.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,324,30 - 6,24