Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine

Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine Nade Klaić sustavno okuplja i analizira glavne narativne, pravne, epigrafske i diplomatske izvore za najranija razdoblja hrvatske povijesti. Autorica daje pregled franačkih i bizantskih izvještaja o ranoj hrvatskoj državnosti, uključujući djela Konstantina Porfirogeneta, franačke anale i papinske spise, naglašavajući njihovu važnost, ali i probleme koje nose fragmentiranost, politička pristranost i kasnije interpolacije.

Klarić potom obrađuje domaće izvore od 11. stoljeća nadalje: kronike, rodoslovlja, ljetopise i pravne isprave koje osvjetljavaju razvoj hrvatskog kraljevstva, odnose s Ugarskom te postupno formiranje plemićkih struktura. Posebno ističe Povaljsku listinu, Vinodolski zakon, isprave hrvatsko‑ugarskih vladara i komunalne statutarne tradicije dalmatinskih gradova. Analiza se fokusira na prijenos vlasti, ulogu velikaša, proces feudalizacije te oblikovanje teritorijalne organizacije.

Treći dio knjige posvećen je izvornom materijalu koji prati političke i društvene promjene u kasnom srednjem vijeku, uključujući osmanske prodore, preoblikovanje obrambenog sustava te jačanje lokalnih autonomija. Autorica naglašava važnost arhivskih fondova u Zagrebu, Zadru, Trogiru, Splitu i Dubrovniku, kao i europskih arhiva u kojima se čuvaju ključne isprave o hrvatskim vladarima i diplomaciji.

Knjiga ne donosi samo popis izvora nego i njihovu kritičku interpretaciju. Klaić ukazuje na metodološke izazove povijesnog istraživanja: probleme autentičnosti, datacije, prijepisa i kasnijih preinaka te potrebu usporedne analize različitih tradicija kako bi se rekonstruirali rani politički procesi. Rezultat je temeljit pregled materijala potreban za razumijevanje hrvatske povijesti do Mohačke bitke.