Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine
Djelo prikazuje ključne narativne i diplomatske izvore za hrvatsku povijest do 1526., uz kritičku analizu njihove pouzdanosti, konteksta i međusobnih veza te naglašava razvoj hrvatskih političkih struktura kroz srednji vijek.
Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine Nade Klaić sustavno okuplja i analizira glavne narativne, pravne, epigrafske i diplomatske izvore za najranija razdoblja hrvatske povijesti. Autorica daje pregled franačkih i bizantskih izvještaja o ranoj hrvatskoj državnosti, uključujući djela Konstantina Porfirogeneta, franačke anale i papinske spise, naglašavajući njihovu važnost, ali i probleme koje nose fragmentiranost, politička pristranost i kasnije interpolacije.
Klarić potom obrađuje domaće izvore od 11. stoljeća nadalje: kronike, rodoslovlja, ljetopise i pravne isprave koje osvjetljavaju razvoj hrvatskog kraljevstva, odnose s Ugarskom te postupno formiranje plemićkih struktura. Posebno ističe Povaljsku listinu, Vinodolski zakon, isprave hrvatsko‑ugarskih vladara i komunalne statutarne tradicije dalmatinskih gradova. Analiza se fokusira na prijenos vlasti, ulogu velikaša, proces feudalizacije te oblikovanje teritorijalne organizacije.
Treći dio knjige posvećen je izvornom materijalu koji prati političke i društvene promjene u kasnom srednjem vijeku, uključujući osmanske prodore, preoblikovanje obrambenog sustava te jačanje lokalnih autonomija. Autorica naglašava važnost arhivskih fondova u Zagrebu, Zadru, Trogiru, Splitu i Dubrovniku, kao i europskih arhiva u kojima se čuvaju ključne isprave o hrvatskim vladarima i diplomaciji.
Knjiga ne donosi samo popis izvora nego i njihovu kritičku interpretaciju. Klaić ukazuje na metodološke izazove povijesnog istraživanja: probleme autentičnosti, datacije, prijepisa i kasnijih preinaka te potrebu usporedne analize različitih tradicija kako bi se rekonstruirali rani politički procesi. Rezultat je temeljit pregled materijala potreban za razumijevanje hrvatske povijesti do Mohačke bitke.
One copy is available
