O podrijetlu i zgodama Slavena

Djelo Vinka Pribojevića (Vincentius Priboevius, oko 1480. – nakon 1532.), dominikanca i humanista s Hvara, jedno je od najvažnijih djela hrvatske latinističke književnosti 16. stoljeća. Govor De origine successibusque Slavorum (O podrijetlu i zgodama Slavena) održan je 1525. godine na Hvaru, a prvi put tiskan u Veneciji 1532.

Izdanje JAZU iz 1951. (biblioteka Hrvatski latinisti, knjiga 1) je dvojezično — donosi originalni latinski tekst uz hrvatski prijevod. Priredio ga je akademik Grga Novak, koji je napisao opsežan uvod, bilješke i priredio tekst za tisak. Prijevod na hrvatski jezik napravio je Veljko Gortan, a on je sastavio i kazalo imena. Ovo je prvo znanstveno-kritičko izdanje djela, koje ga je učinilo dostupnim suvremenim čitateljima s potrebnim aparatom.

Pribojevićev rad podijeljen je u tri dijela. U prvome autor razvija mitološko-genealošku povijest Slavena, povezujući ih s biblijskim precima (preko Jafeta) te antičkim narodima — Ilirima, Tračanima, Makedoncima, Gotima, Sarmatima i Vandalima. Tvrdi njihovu autohtonost na Balkanu i kontinuitet od antičkih vremena. Drugi dio slavi uspjehe i slavu Slavena, a treći veliča Dalmaciju i rodni Hvar, donoseći vrijedne etnografske i povijesne podatke o otoku u 16. stoljeću.

Djelo je pionirski izraz pan-slavizma u hrvatskoj kulturi: promiče ideju zajedničkog podrijetla i veličine svih Slavena, što je kasnije utjecalo na ilirski pokret i nacionalnu svijest. Stil je tipičan renesansni humanizam — retorički raskošan, prepun citata antičkih pisaca, biblijske simbolike i klasičnih aluzija.