Parmenid
Parmenid iz Eleje (grč. Parmenídēs, oko 515. – oko 450. pr. Kr.) bio je starogrčki filozof predsokratovac, utemeljitelj elejske filozofske škole i jedan od najvažnijih mislilaca u povijesti ontologije. Rođen je u Eleji (današnja Velia u južnoj Italiji), grčkoj koloniji u Velikoj Grčkoj. O njegovu životu sačuvano je malo pouzdanih podataka. Prema antičkoj predaji, potjecao je iz ugledne obitelji, sudjelovao u zakonodavnom životu grada i bio povezan s pitagorejskom tradicijom. Njegov najpoznatiji učenik bio je Zenon iz Eleje, koji je svojim paradoksima branio učiteljevo filozofsko učenje.
Parmenidovo jedino poznato djelo jest filozofski spjev O prirodi (Perì phýseōs), napisan u daktilskim heksametrima. Sačuvan je samo u fragmentima, ponajviše zahvaljujući citatima kasnijih antičkih autora, osobito Simplicija. Spjev se tradicionalno dijeli na proemij, Put istine (Alḗtheia) i Put mnijenja (Dóxa). U uvodnom dijelu pjesnik opisuje simbolično putovanje kočijom do božice koja mu otkriva temeljne istine o stvarnosti.
Središte Parmenidove filozofije čini tvrdnja „Bitak jest, a nebitak nije”, kojom uspostavlja radikalnu razliku između istinskoga znanja i varljivoga osjetilnog iskustva. Prema njegovu učenju, bitak je jedan, vječan, nenastao, nepropadljiv, nedjeljiv i nepokretan. Promjena, nastajanje i nestajanje ne mogu pripadati istinskoj stvarnosti jer bi pretpostavljali postojanje nebitka, što je logički nemoguće.
Parmenid naglašava neraskidivu povezanost mišljenja i bitka, smatrajući da razum, a ne osjetila, omogućuje spoznaju istine. Njegova filozofija predstavlja prekretnicu u grčkoj misli jer pitanje o podrijetlu prirode zamjenjuje temeljnim pitanjem što znači biti.
Njegovo je učenje snažno utjecalo na Zenona, Melisa, Platona, Aristotela i kasniju metafizičku tradiciju. Posebno je značajan Platonov dijalog Parmenid, posvećen problemima jedinstva, mnoštva i teorije ideja. Parmenid ostaje jedan od utemeljitelja zapadne ontologije i racionalističkog pristupa filozofiji, čije su misli trajno obilježile rasprave o bitku, istini i mogućnostima ljudske spoznaje.