Psychologischer Roman • Britische Literatur
Trideset prvi juni
J. B. Priestley
Pisac Džon Bojnton Pristli, inače izuzetno plodan autor, upravo je napravio izuzetan prodor u SF.
Često je koristio svoju omiljenu temu, hronomotion, kao zgodno sredstvo za zaplet. Ova šala se koristi i u romanu „Trideset prvi jun“ (1961), kombinujući princezu Melisent iz vremena kralja Artura i Sema iz našeg vremena.
Titel des Originals
The Thirty - First of June
Übersetzung
Dušanka Todorović
Editor
Miodrag Bulatović
Maße
19 x 11,7 cm
Seitenzahl
197
Verlag
Grafički zavod - Titograd, Podgorica, 1965.
Latein Schrift. Taschenbuch.
Sprache: Serbisch.
Angeboten wird ein Exemplar
Zustand:Gebraucht, in gutem Zustand (Gebrauchsspuren)
Interessieren Sie sich für ein anderes Buch? Sie können das Angebot über unsere Suchmaschine suchen und finden oder Bücher nach Kategorien durchsuchen.
"Our Man in Havana" is a satirical spy story set in pre-revolutionary Cuba, combining humor, suspense, and the exotic atmosphere of Havana. Greene uses satire to criticize the bureaucracy of the intelligence services and the absurdity of the Cold War.
Kršćanska sadašnjost, 1984.
Kroatisch. Latein Schrift. Taschenbuch.
5,98 €
Hrvatska književnost • Ljubavni roman • Psihološki roman
„Ne traži me u sebi“ je klasičan ljubavni roman („ljubić“) u duhu popularne trivijalne književnosti 1980-ih u Jugoslaviji. Zanimljiv primjer popularne kulture socijalizma i konstrukcije ženskog identiteta u trivijalnoj književnosti.
Kombinirajući povijesne činjenice s fikcijom, autor nas uvlači duboko u svijet umjetnikove krhke duše, čija ranjivost izaziva njegov tragičan kraj, ali koja posjeduje i nevjerojatan dar da uvidi božansku ljepotu svijeta tamo gdje je drugi ne bi ni primije
Roman predstavlja putovanje u jedan alternativni svet – svet kome svi s vremena na vreme pripadamo, ali čiji deo ne bismo želeli da budemo, svet paranoje i otuđenosti za koji nismo sasvim sigurni da li je samo alternativa ili ogoljena istina stvarnosti.
Ovo je rukopis pre svega o vama samima, o vašoj sopstvenoj vezi sa gradom, ali i o sadašnjosti i prošlosti Berlina, a to onda znači i o smrti koja je ispisana u istoriju grada koji je, više od drugih, srastao sa imenima svojih mrtvih.