Dundo Maroje / Skup / Novela od Stanca

U svojim je djelima Držić stvaralački i originalno posegnuo za iskušanim klasičnim i modernim obrascima: plautovske komedije nastanio je živim, prepoznatljivim, te psihološki, jezično, etnički, društveno određenim likovima i situacijama, izravnim aktualiziranjem domaćih prilika. Velika iskustva stečena u životu i iz knjiga, kod kuće i u svijetu, prenio je na naše tlo, izvanrednom nadahnutošću dao im je obilježja naše sredine i prilagodio ih potrebama svoje publike.

Iako se Držić okušao u različitim dramskim žanrovima, pamtimo ga ponajprije kao komediografa. Ostalo je iza njega jedanaest tekstova: tri pastoralne drame (Tirena, Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubavi lijepoga Adona u komediju stavljena, Grižula/Plakir/), šest eruditnih komedija (Dundo Maroje, Džuho Kerpeta, Skup, Tripče de Utolče/Mande/, Arkulin, Pjerin), jedna komediola (Novela od Stanca) i jedna tragedija (Hekuba), inače adaptacija tragedije Ecuba, prepjeva Euripidova djela. Komedija Pomet – prikazana 1548. godine – izgubljena je, a ponešto se od njezina sadržaja sačuvalo u prolozima te u samome tekstu Dunda Maroja.