Hrvatska istorija

Predturska povijest Našica

Knjiga o predturskoj istoriji Našica, koju je napisao iguman Julije Jančula, bavi se isključivo tim specifičnim periodom slavonske i našičke istorije.

Pregled povijesti hrvatskoga naroda

Ovo Šišićevo djelo vrhunac je tzv. genetske povijesnice, tj. arhivarskoga pristupa koji strpljivo tka sliku izabranoga razdoblja, ne upuštajući se u spekulacije koje su katkad nužne da bi se ispunile praznine koje sama arhivska građa ne može pokriti.

Preživio sam Vukovar i Ovčaru

Vilim Karlović je kao dvadesetogodišnjak napustio mirni obiteljski život u Zagrebu i uspješnu sportsku karijeru prvaka ondašnje države u full kontaktu zamijenio ulaskom u Prvu gardijsku brigadu „Tigovi“ i obranom Vukovara.

Prije Khuena bana : nemiri u Hrvatskoj godine 1883.

Prilog građi za historiju NOP Slavonije 1941

Knjiga sadrži autentična dokumenta, izveštaje, naredbe, proglase, zapisnike, izjave učesnika i druge vrste arhivske građe koja se odnosi na aktivnosti NOP-a u Slavoniji tokom 1941. godine.

Proizvodnja pokljuka u Požeškom Novom Selu: Separat

Zdenka Lechner, prva etnologinja Muzeja Slavonije (1951.–1965.), značajno je doprinijela proučavanju tradicionalne kulture Slavonije, uključujući uporabu pokljuca – zemljanih poklopaca za pečenje kruha i peciva na ognjištu.

Prokletstvo historije

Knjiga koju upravo otvarate svojevrsno je vraćanje u hrvatsku povijest – s njenim životnim i sudbinskim vezama koje su tekle i neraskidivo teku prema ostalim južnoslavenskim i drugim narodima ovog dijela Europe.

Prostor šutnje (vremenu usprkos!)

Knjiga nastavlja niz autorovih stručnih radova posvećenih Baranji.

Prva hrvatska glagoljska početnica: pretisak Početnice iz 1527

Najstariji sačuvani hrvatski bukvar i značajan spomenik hrvatske glagoljske baštine, štampan u Veneciji od strane Andrije Torezanija. Faksimilski reprint iz 1983. godine, sa transliteracijom i pogovorom Josipa Bratulića.

Putovanje po Slavoniji 1782. god.

„Putopis kroz Slavoniju 1782. godine“, delo mađarskih prirodnjaka Matijasa Pilera i Ljudevita Miterpahera, objavljeno 1783. godine u Budimu, je putopis koji detaljno beleži njihovo istraživanje Požeške županije.