Knjiga o Milutinu
Knjiga o Milutinu ne predstavlja samo ispovijesti i životni put Milutina Ostojića, već ima i jasno izraženu antiratnu poruku. U romanu je predstavljena povijest Srba od sarajevskog atentata, pa sve do vremena nakon Drugog svjetskog rata.
Životna tragedija čiča-Milutina, koji učestvujući u nekoliko ratova dobija ordenje i život završava ćebovanjem u zatvoru, nije toliko u prvom planu, kolika je tragedija naroda kao cjeline. U svojim razmišljanjima, Milutin, običan seljak iz sela Koštunića, iz Šumadije, otvara niz pitanja koja nam ukazuju na besmisao rata. Njegova razmišljanja nas upućuju na to da su u ratu i pobjednici i pobijeđeni - gubitnici.
Svaka generacija Milutinove porodice učestvovala je u ratu, i u svakom od tih ratova neko mu je poginuo, a Drugom svjetskom ratu poginuo je njegov sin jedinac, kojeg su Milutin i njegova žena Živana jako teško dobili, i zbog toga, Milutin negoduje: - Teško ti, bre, da te u rat uvlače, kad kome prasne ćef. Uvuku te u nešto što ne razumeš i ukazuje na besmisao rata s obzirom da je u ratu izgubio dva brata: - Dođu preko leta na ferije pa se raspričaju o oslobađanju svih krajeva, čuješ, naša braća, a moja braća izginula zbog neke naše braće.
Međutim, kada prođe ratno ludilo, i kada se stišaju strasti, borci gotovo i da ne smiju reći da su bili u ratu, a njihove zasluge se brzo zaboravljaju.
- Vako će da bude i posle rata, ako se kogod od nas u Srbiju vrati, sve će da se vrati, i zaboravi, kao da ništa nije bilo.
No copies available
The last copy was sold recently.
