
Glavne struje savremene filozofije: Istorijsko-kritički uvod
Jedan primerak je u ponudi

Jedan primerak je u ponudi
Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.
Udžbenik odlično pokriva oblasti poslovne etike i društvene odgovornosti i veoma korisno se završava poslovnim slučajem u kojem čitaocima ostavlja da sami otvore diskusiju o tome i dođu do rešenja.
Delez i Gvatiri u delu „Šta je filozofija?“ definišu filozofiju kao stvaranje novih koncepata na nivou imanencije, razlikujući je od nauke (funkcija) i umetnosti (percepti i afekti).
Liotarova fenomenologija se fokusira na analizu iskustva pre konceptualizacije. Za njega je ključno razumeti kako se događaj, osećaj ili stimulus pojavljuje u svesti pre nego što ga jezik i društvene norme oblikuju u stabilna značenja.
U knjizi intervjua, Pjer Hado objašnjava kroz svoju ličnu životnu priču i razgovore sa Džini Karlije i Arnoldom I. Dejvidsonom zašto je antička filozofija pre svega bila način života i duhovna vežba, a ne samo teorijsko znanje.
Delezov „Portret Fukoa“ (1986) nije monografija, već kreativno „razmišljanje sa Fukoom“. Ona analizira arheologiju znanja, uvodeći koncepte arhive, moći, subjektivizacije i „pregiba“ kao ključne za Fukoovu misao o znanju, moći i subjektu.
Žilova Delezova „Logika smisla“ (1969) jedno je od njegovih najvažnijih filozofskih dela. Ono istražuje prirodu smisla, događaja, površina i besmisla kroz paradokse jezika, stoičke filozofije i književnosti (Luis Kerol).