Benjaminova kritika nasilja

Benjaminova kritika nasilja

Walter Benjamin, Erich Unger, Kurt Hiller

„Ako mitsko nasilje istovremeno greši i ispašta, božansko nasilje oslobađa od ispaštanja grehova. Ako prvo preti, drugo udara; ako je prvo krvavo, drugo je beskrvno ubilačko.“

Walter Bendix Schönflies Benjamin (Berlin, 15. jul 1892 — Portbou, 27. septembar 1940) je bio nemački intelektualac (filozof, teoretičar kulture, sociolog, književni kritičar, prevodilac i esejista) jevrejskog porekla koji spada u grupu intelektualaca okupljenih oko Frankfurtske škole kritičke teorije. Njegovo najpoznatije delo je „Umetnost u doba tehničke reprodukcije“ (nem. Das Кunstwerk im Zeitalter seiner technischen Reproduzierbarkeit) objavljeno 1936. godine. Dela Valtera Benjamina su: Кritika nasilja 1921.(Zur Кritik der Gewalt) Jednosmerna ulica 1928. (Einbahnstraße) Berlinsko detinjstvo 1950. (Berliner Кindheit um 1900) O fotografiji i umetnosti 1936. Od objave Valterovih književnih dela, petnaest godina nakon njegove smrti, Valterovi radovi, posebno delo O fotografiji i umetnosti, dobili su značaj među akademcima humanističkih diciplina. Središte organizacije koja ga je sledila nalazilo se u Кarsluu u Nemačkoj. Predsednik organizacije bio je Bernd Vite, svetski poznat učenik Benjamina i profesor Moderne nemačke literature u Diseldorfu. Članovi organizacije bili su iz devetnaest različitih zemalja iz i van Evrope.

Naslov izvornika
Zur Kritik der Gewalt
Prijevod
Petar Bojanić
Dimenzije
18 x 11 cm
Broj strana
192
Nakladnik
Akademska knjiga, Novi Sad, 2018.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Rođenje biopolitike

Rođenje biopolitike

Michel Foucault

Mišel Fukoovo delo „Rađanje biopolitike“ je predavanje koje je održao 1978–1979. na Koledžu de Frans u kojem analizira pojavu neoliberalizma, vlade, biopolitike i savremenih oblika moći.

Sandorf, 2016.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
19,26
O slobodi

O slobodi

John Stuart Mill

Osnivač modernog liberalizma, Džon Stjuart Mil, u svom eseju „O slobodi“ brani individualnu slobodu od društvenog i državnog pritiska, postavljajući ograničenja moći nad pojedincem i zalažući se za slobodu misli, govora i delovanja.

Hrvatska tiskara, 1918.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
16,24
Nauka o postanku čovjeka: Uvod u sociologiju

Nauka o postanku čovjeka: Uvod u sociologiju

Ljubomir Živković

Filozofsko i sociološko delo Ljubomira Živkovića, koje predstavlja uvod u sociologiju. Autor razmatra poreklo i razvoj ljudskog društva, evoluciju društvenih oblika i osnove društvenih nauka.

Hrvatska naklada, 1941.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
7,24
Essayi

Essayi

Natko Nodilo

Eseji okupljaju političke, istorijske i kulturne eseje Natka Nodila u kojima on razmatra nacionalni identitet, liberalizam, religiju i društvo, uz prateći esej Janka Koharića o životu i radu autora.

Hrvatski štamparski zavod d.d., 1918.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,32
Subjektivnost i istina: Predavanja na Collège de France, 1980.–1981.

Subjektivnost i istina: Predavanja na Collège de France, 1980.–1981.

Michel Foucault

Foucault istražuje kako su u antici subjektivnost i istina bile povezane kroz odnos prema tijelu, užicima i brizi o sebi, te kako se ta veza postupno mijenjala prema kršćanskom modelu ispovijedi.

Sandorf, 2019.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
19,00