Benjaminova kritika nasilja

Benjaminova kritika nasilja

Walter Benjamin, Erich Unger, Kurt Hiller

„Ako mitsko nasilje istovremeno greši i ispašta, božansko nasilje oslobađa od ispaštanja grehova. Ako prvo preti, drugo udara; ako je prvo krvavo, drugo je beskrvno ubilačko.“

Walter Bendix Schönflies Benjamin (Berlin, 15. jul 1892 — Portbou, 27. septembar 1940) je bio nemački intelektualac (filozof, teoretičar kulture, sociolog, književni kritičar, prevodilac i esejista) jevrejskog porekla koji spada u grupu intelektualaca okupljenih oko Frankfurtske škole kritičke teorije. Njegovo najpoznatije delo je „Umetnost u doba tehničke reprodukcije“ (nem. Das Кunstwerk im Zeitalter seiner technischen Reproduzierbarkeit) objavljeno 1936. godine. Dela Valtera Benjamina su: Кritika nasilja 1921.(Zur Кritik der Gewalt) Jednosmerna ulica 1928. (Einbahnstraße) Berlinsko detinjstvo 1950. (Berliner Кindheit um 1900) O fotografiji i umetnosti 1936. Od objave Valterovih književnih dela, petnaest godina nakon njegove smrti, Valterovi radovi, posebno delo O fotografiji i umetnosti, dobili su značaj među akademcima humanističkih diciplina. Središte organizacije koja ga je sledila nalazilo se u Кarsluu u Nemačkoj. Predsednik organizacije bio je Bernd Vite, svetski poznat učenik Benjamina i profesor Moderne nemačke literature u Diseldorfu. Članovi organizacije bili su iz devetnaest različitih zemalja iz i van Evrope.

Naslov izvornika
Zur Kritik der Gewalt
Prijevod
Petar Bojanić
Dimenzije
18 x 11 cm
Broj strana
192
Nakladnik
Akademska knjiga, Novi Sad, 2018.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.

Nema primjeraka u ponudi

Poslednji primjerak je nedavno prodan.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću tražilice ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Anarhizam: Od doktrine do akcije

Anarhizam: Od doktrine do akcije

Daniel Guerin

Danijel Geren, u svojoj knjizi Anarhizam – od doktrine do akcije (izdanje L'Anarchisme, 1965), daje sveobuhvatan pregled anarhističke misli, povezujući teorijske osnove sa istorijskim primerima revolucionarne prakse.

Naprijed, 1980.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
11,54
O slobodi

O slobodi

John Stuart Mill

Osnivač modernog liberalizma, Džon Stjuart Mil, u svom eseju „O slobodi“ brani individualnu slobodu od društvenog i državnog pritiska, postavljajući ograničenja moći nad pojedincem i zalažući se za slobodu misli, govora i delovanja.

Hrvatska tiskara, 1918.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
16,24
Kritika srpskog uma

Kritika srpskog uma

Novica Milić

Polazište knjige je da je Srbe prosvetiteljstvo zakačilo ne samo kasnije od svog evropskog pohoda u 18. veku, već su mu se odupirali i kad ih je sustiglo. Na Balkanu je istorija išla drugačijim putevima, imala je različite ritmove.

Most art Jugoslavija, 2023.
Srpski. Ćirilica. Broširano.
9,98
O duhu otvorenosti: dimenzije misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića

O duhu otvorenosti: dimenzije misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića

Zbornik je važan doprinos revitalizaciji Konstantinovićeve misli na postjugoslovenskom prostoru, pokazujući da njegova kritika ruralnog uma ostaje relevantna za razumevanje savremenih društvenih i političkih patologija.

Gradska biblioteka Subotica, 2016.
Srpski. Latinica. Broširano.
7,32
Rođenje biopolitike

Rođenje biopolitike

Michel Foucault

Mišel Fukoovo delo „Rađanje biopolitike“ je predavanje koje je održao 1978–1979. na Koledžu de Frans u kojem analizira pojavu neoliberalizma, vlade, biopolitike i savremenih oblika moći.

Sandorf, 2016.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
19,26
Što je sociologija?

Što je sociologija?

Norbert Elias

Klasično delo jednog od najuticajnijih sociologa 20. veka, osnivača „figurativne“ ili „procesne“ sociologije. Knjiga je programski manifest protiv tada dominantne strukturno-funkcionalističke paradigme (Parsons) i čistog pozitivizma.

Antibarbarus, 2007.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
8,26