Otrovne misli

Američki književnik, novinar i humorist Mark Twain rodio se kao Samuel Langhorne Clemens u Floridi u državi Missouri 30. studenog 1835. Bio je šesto od sedmero djece. Kako je sam jednom rekao, donio ga je Halleyjev komet, a s njime je želio i otići. Djetinjstvo je proveo u Hannibalu na obali Mississippija, a kad je navršio dvanaestu, nedugo nakon što mu je umro otac, zaposlio se kao šegrt kod lokalnog slovoslagara. Na kraćim tekstovima s poantom ondašnjih humorista - anegdotama, monolozima, pjesmama, crticama - koje je pripremao za tisak, Clemens je "ispekao zanat" pisca i kritičara. S naoko jednostavnom mješavinom pronicavosti, mladenačkog omalovažavanja i logike, ovaj neobuzdani buntovnik navukao je svoje legendarno bijelo odijelo i dohvatio se pera. Otpustivši uzde svojim nazorima i predrasudama, postao je najpopularniji promatrač ljudske naravi i iznenadnih udara sudbine. Za svoj pseudonim uzeo je uzvik s Mississippija "mark twain" ("oznaka dvica") kojim su mjerači pličine na parobrodu objavljivali dubinu od dva fathoma, tj. dva hvata (3,7 metara), što se smatralo dovoljnim za plovidbu. Mladi Sam Clemens nikad nije dovršavao što bi počeo: prekinuo je školovanje i zaposlio se kod novinskog slagara, pa napustio slagarski zanat da bi radio kao parobrodski peljar na rijeci Mississippi, pa napustio peljarsko zvanje i pridružio se Konfederalnoj vojsci, da bi ubrzo dezertirao i otišao u potragu za zlatom. Na sreću generacija čitatelja zlato nije pronašao nego se, oporavljajući se od razočaranja, zakvačio za mrvicu mudrosti koja će promijeniti sliku američke književnosti. Od 1870. objavljuje nekoliko vrlo prodavanih knjiga kojima stječe slavu i novac, a 1876. čuvene Pustolovine Toma Sawyera. Premda ta knjiga nije autobiografska, eskapade Toma, Becky i njihova društva preslike su Twainova djetinjstva na obali Mississippija. Nakon još dviju uspješnica (Kraljević i prosjak te Život na Mississippju), 1884. izlazi knjiga koja predstavlja vrhunac Twainove karijere: Pustolovine Huckleberryja Finna, u kojoj se veliki pisac i kritičar ironično okomljuje na rasizam i moralne dvojbe ondašnje Amerike. Ernest Hemingway je jednom rekao: "Sva moderna američka književnost proizlazi iz jedne knjige Marka Twaina pod naslovom Doživljaji Huckleberryja Finna. Američko pisanje istječe iz te knjige. Prije nje nije bilo ničega. Poslije nje nije bilo ničega tako dobrog." Sljedećih godina Twain je manje pisao, a više putovao držeći vrlo posjećena predavanja širom svijeta, na kojima je duhovito i britko govorio 0 moralu, religiji i politici. Vrlo uspješna predavanja silno su mu digla popularnost tako da su mu po povratku u Ameriku svugdje priredivali iznimno svečane dočeke, a nekoliko najpoznatijih sveučilišta dodijelilo mu je počasne doktorate. Svi su tražili njegovo mišljenje koje bi kasnije u nedogled citirali. Stalno je bio prisutan u novinama, svojim člancima i citiranim rečenicama ili kao meta karikaturista (od kojih tek dio objavljujemo u ovoj knjizi), a njegov razbarušeni, brkati lik s lulom ili cigarom, u narodu je postao sinonim za pisca. Pri kraju njegova života New York Times je procijenio da je Twain najcitiraniji Amerikanac u povijesti, uključujući Benjamina Franklina i Abrahama Lincolna. Posljednjih desetak godina života Twainu su bile najteže. Nekoliko neuspješnih poslovnih ulaganja dovelo ga je na rub bankrota od kojeg se spasio uspješnim predavanjima i knjigama, a prava tragedija zadesila ga je preranom smrću dviju kćeri i supruge Olivije. Njegovo pisanje otad je poprimilo tmurne, pesimistične tonove; umjesto da se sprda s ljudskim slabostima počeo je brutalno šibati ljudski karakter. Premda su mu mnogi zamjerili na toj mračnijoj fazi, on je i danas vrlo čitan i citiran. Njegove najslavnije knjige uvijek ponovno zažive u srcima svake nove generacije, a njegove oštroumne, beskompromisne misli imamo i danas, često i ne znajući da su njegove, na vrhu jezika. Samuel Clemens umro je 21. travnja 1910. točno onako kako je priželjkivao - sutradan nakon što je mimo Zemlje prohujao Halleyjev komet.