Émile Zola
Émile Zola (1840. – 1902.) bio je jedan od najznačajnijih francuskih pisaca i začetnik naturalizma u književnosti. Rođen je u Parizu, a djetinjstvo je proveo u Aix-en-Provenceu. Nakon smrti oca, obitelj je zapala u siromaštvo, što je snažno utjecalo na njegovo kasnije stvaralaštvo.
Zola je karijeru započeo kao novinar i književni kritičar, a međunarodnu slavu stekao je opsežnim romanom "Thérèse Raquin" (1867.), kojim je najavio naturalistički pristup – prikazivanje ljudi kao proizvoda nasljeđa i društvenih uvjeta. Najveći dio njegova stvaralaštva čini ciklus "Rougon-Macquart" (1871. – 1893.), sastavljen od 20 romana, u kojem kroz sudbine jedne obitelji prikazuje francusko društvo Drugog Carstva. Među najpoznatijim djelima ciklusa su "Germinal", "Zemlja", "Nana" i "Pasje leglo".
Zola je poznat i po svom političkom angažmanu, osobito u aferi Dreyfus, kada je otvorenim pismom "Optužujem!" (J'Accuse!, 1898.) stao u obranu nepravedno osuđenog židovskog časnika Alfreda Dreyfusa. Time je pokazao svoju predanost istini, pravdi i ljudskim pravima, riskirajući vlastitu slobodu i ugled.
Zola je umro 1902. godine u Parizu, pod sumnjivim okolnostima – moguće od trovanja ugljičnim monoksidom. Njegovo djelo ostaje temelj francuskog naturalizma i trajna inspiracija književnosti i društvenoj misli.
Naslovi u ponudi
Čovek zver
Glavni lik, Etjen Ruan, predstavlja arhetipsku figuru modernog čoveka čiji je karakter obeležen unutrašnjim zverstvom.
Čovjek zvijer
Der Roman untersucht die zerstörerischen Kräfte von Erbe, Leidenschaft und Gewalt in der modernen Industriegesellschaft. Die Handlung spielt sich größtenteils auf der Eisenbahn ab, einem Symbol für Geschwindigkeit, Schicksal und unausweichlichen Untergang
Germinal
Ein Roman, der den Höhepunkt des literarischen Schaffens eines der bedeutendsten Vertreter des Naturalismus in der Literatur darstellt.
Kod ženskog raja
Ovaj roman otkriva nam skriveni svet pariske javne kuće s početka 20. veka.
Nana
Roman “Nana” Emila Zole priča je o lažnoj ljubavi, o glumljenoj strasti i požudi, pohlepi i svim emocijama vezanim za posjedovanjem materijalnog. Sve je utjelovljeno u liku žene, obuzetom svim porocima koje društvo osuđuje.
Slom
“Slom” je snažan i emotivan prikaz ratnih događaja, ali istovremeno i duboko promišljanje o ljudskoj sudbini i kolektivnom iskustvu.