Dinko Šimunović

Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, kolovoz 1933.), hrvatski književnik i učitelj, jedan je od najvažnijih pripovjedača hrvatske moderne. Djetinjstvo je proveo u Dalmatinskoj zagori, osobito u Cetinskoj krajini, čiji su krajolici, predaje i odnosi među ljudima postali trajnim izvorištem njegova pisanja.
Učiteljsku školu završio je u Arbanasima 1892. Radio je u Hrvacama i Dicmu, a zatim predavao u Splitu. Nakon umirovljenja preselio se 1929. u Zagreb. Učiteljsko iskustvo i poznavanje seoskoga života omogućili su mu da uvjerljivo prikaže zajednicu, njezine vrijednosti i položaj osjetljivoga pojedinca.
Pozornost je privukao pripovijetkom Mrkodol (1905.), a istoimenu zbirku objavio je 1909. Među najpoznatijim novelama su ** Muljika (1906.), Duga (1907.) i Alkar (1908.)**. Muljika prikazuje djevojku koju sredina doživljava kao tuđu; Duga kroz sudbinu djevojčice Srne otvara pitanje ograničenja nametnutih ženskom životu; Alkar povezuje ljubavno suparništvo s junačkom tradicijom cetinskoga kraja.
Pripovijetke je sabrao i u zbirkama Đerdan (1914.) te Sa Krke i sa Cetine (1930.). Napisao je romane Tuđinac (1911.) i Porodica Vinčić (1923.), autobiografske proze Mladi dani (1919.) i Mladost (1921.) te dramu Momak-djevojka (1926.). Posmrtno su objavljene Posmrtne novele (1936.).
Lirski krajolik, psihološka analiza i narodna predaja temeljna su obilježja njegova pripovijedanja. Priroda prati unutarnja stanja likova, a stvarnost se isprepliće s vjerovanjima i simbolima. Patrijarhalni svijet prikazuje i kao prostor pripadanja i kao silu koja ograničava pojedinca. Spojem realističke građe, impresionističkog ugođaja i suosjećanja prema ranjivim junacima ostvario je prepoznatljiv doprinos hrvatskoj noveli.
Naslovi u ponudi
Alkar / Duga
Pripovijetka Alkar govori o životu mladića Salka Pavlovića u Dalmatinskoj zagori. Salka je odgojio bogati i ugledni alkar Rašica, koji želi da i njegov posinak postane hrabar i poštovan natjecatelj u sinjskoj Alki.
Duga / Alkar
Muljika, duga, alkar
Dinko Šimunović’s classic short stories present poignant and vivid tales of human destinies, tradition, stifled aspirations, and a longing for freedom within the harsh environment of the Dalmatian Hinterland.
Pripovijesti iz Cetinske krajine
A collection of short stories by Dinko Šimunović, edited and with an afterword by Milan Selaković. The collection brings together works that depict the life and customs of the inhabitants of the Cetina region, an area that the author knew well and often d
Pripovijetke
Zbirka pripovedaka Dinka Šimunovića iz 1980. godine donosi realistične, psihološki duboke priče o surovom i melanholičnom životu u dalmatinskoj zagori, stavljajući u prvi plan sudbine običnih ljudi i njihove tradicije.
Pripovijetke
Dinko Šimunović (1873–1933) jedan je od najznačajnijih modernih hrvatskih pripovjedača. Njegove priče često se bave temama Dalmatinske zagore, oslikavajući život, običaje i mentalitet ljudi tog kraja.
Pripovijetke
Zbirka „Pripovijetke“ donosi reprezentativan izbor Šimunovićeve najpoznatije proze, u kojoj on prikazuje tragediju ljudskih sudbina i suptilnu psihologiju likova kroz motive dalmatinskog zaleđa, detinjstva, društvenih tenzija.
Pripovijetke
Izbor kratkih priča Dinka Šimunovića, koji je priredio Dragutin Rosandić, okuplja antologijska dela hrvatske međuratne proze sa akcentom na život u surovom kraju dalmatinskog zaleđa.








