Dinko Šimunović

Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, kolovoz 1933.), hrvatski književnik i učitelj, jedan je od najvažnijih pripovjedača hrvatske moderne. Djetinjstvo je proveo u Dalmatinskoj zagori, osobito u Cetinskoj krajini, čiji su krajolici, predaje i odnosi među ljudima postali trajnim izvorištem njegova pisanja.
Učiteljsku školu završio je u Arbanasima 1892. Radio je u Hrvacama i Dicmu, a zatim predavao u Splitu. Nakon umirovljenja preselio se 1929. u Zagreb. Učiteljsko iskustvo i poznavanje seoskoga života omogućili su mu da uvjerljivo prikaže zajednicu, njezine vrijednosti i položaj osjetljivoga pojedinca.
Pozornost je privukao pripovijetkom Mrkodol (1905.), a istoimenu zbirku objavio je 1909. Među najpoznatijim novelama su ** Muljika (1906.), Duga (1907.) i Alkar (1908.)**. Muljika prikazuje djevojku koju sredina doživljava kao tuđu; Duga kroz sudbinu djevojčice Srne otvara pitanje ograničenja nametnutih ženskom životu; Alkar povezuje ljubavno suparništvo s junačkom tradicijom cetinskoga kraja.
Pripovijetke je sabrao i u zbirkama Đerdan (1914.) te Sa Krke i sa Cetine (1930.). Napisao je romane Tuđinac (1911.) i Porodica Vinčić (1923.), autobiografske proze Mladi dani (1919.) i Mladost (1921.) te dramu Momak-djevojka (1926.). Posmrtno su objavljene Posmrtne novele (1936.).
Lirski krajolik, psihološka analiza i narodna predaja temeljna su obilježja njegova pripovijedanja. Priroda prati unutarnja stanja likova, a stvarnost se isprepliće s vjerovanjima i simbolima. Patrijarhalni svijet prikazuje i kao prostor pripadanja i kao silu koja ograničava pojedinca. Spojem realističke građe, impresionističkog ugođaja i suosjećanja prema ranjivim junacima ostvario je prepoznatljiv doprinos hrvatskoj noveli.
Naslovi u ponudi
Alkar / Duga
Pripovijetka Alkar govori o životu mladića Salka Pavlovića u Dalmatinskoj zagori. Salka je odgojio bogati i ugledni alkar Rašica, koji želi da i njegov posinak postane hrabar i poštovan natjecatelj u sinjskoj Alki.
Duga / Alkar
Muljika, duga, alkar
Klasične kratke priče Dinka Šimunovića predstavljaju potresne i živopisne povesti o ljudskim sudbinama, tradiciji, ugušenim težnjama i čežnji za slobodom u surovom okruženju dalmatinske zagore.
Pripovijesti iz Cetinske krajine
Zbirka pripovedaka Dinka Šimunovića, priredio i pogovor napisao Milan Selaković. Zbirka objedinjuje radove koji oslikavaju život i običaje stanovnika Cetinjskog kraja, kraja koji je autor dobro poznavao i često opisivao u svojim djelima.
Pripovijetke
Dinko Šimunovićs 1980 erschienene Sammlung von Erzählungen präsentiert realistische, psychologisch tiefgründige Geschichten über das raue und melancholische Leben im dalmatinischen Hinterland, wobei die Schicksale einfacher Menschen sowie deren Traditione
Pripovijetke
Dinko Šimunović (1873–1933) ist einer der bedeutendsten modernen kroatischen Geschichtenerzähler. Seine Geschichten beschäftigen sich oft mit den Themen des dalmatinischen Hinterlandes und schildern das Leben, die Bräuche und die Mentalität der Menschen d
Pripovijetke
Die Sammlung „Kurzgeschichten“ bietet eine repräsentative Auswahl von Šimunovićs bekanntesten Prosatexten, in denen er die Tragik menschlicher Schicksale und die subtile Psychologie der Figuren anhand von Motiven aus dem dalmatinischen Hinterland, der Kin
Pripovijetke
Izbor Pripovijetki Dinka Šimunovića, koji je priredio Dragutin Rosandić, donosi antologijska djela hrvatske međuratne proze s naglaskom na život u surovom kraju Dalmatinske zagore.








