Aleja glagoljaša: Stoljeća hrvatske glagoljice
Knjiga „Aleja glagoljice: Stoljeća hrvatske glagoljice“ autora Josipa Bratulića detaljan je pregled monumentalnog kompleksa „Aleja glagoljice“, koji se proteže od Roča do Huma u Istri.
Projekat Čakavskog sabora, zamišljen sedamdesetih godina 20. veka sa idejom Zvane Črnje, realizovan je između 1977. i 1985. godine u saradnji sa Bratulićem, filologom i književnim istoričarem, i vajarom Želimirom Janešom. Aleja se sastoji od 11 kamenih spomenika, od kojih je jedan bakarni (Humska vrata), koji slave glagoljsko pismo, slovensko pismo i hrvatsku glagoljsku tradiciju.
Knjiga opisuje svaki spomenik, od Stuba Čakavskog sabora, koji simbolizuje slovo „S“, do Humskih vrata sa glagoljskim natpisima i kalendarom. Spomenici poput Ćirilove i Metodijeve trpeze, Klimentove stolice Ohridske i vidikovca Grgura Ninskog slave ključne ličnosti i događaje glagoljske kulture. Bratulić ističe kontinuitet glagoljice od 11. veka, njenu ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta i njenu vezu sa evropskom kulturom. Knjiga sadrži 96 dodataka, 231 fotografiju i 24 pesme hrvatskih pesnika o glagoljici, što je čini bogatim dokumentom.
Kroz epsku naraciju, Bratulić prikazuje glagoljsku pismenost kao simbol humanizma i duhovnosti, ističući doprinos hrvatskih glagoljskih sveštenika. Delo je ključno za razumevanje hrvatskog kulturnog nasleđa i glagoljske tradicije u Istri.
Jedan primerak je u ponudi
- Poruka lične prirode
- Potpis prethodnog vlasnika
