Osijek - urbanistički plan
Retka knjiga

Osijek - urbanistički plan

Radovan Miščević

Urbanistički plan Osijeka iz 1965. godine, koji je izradio Radovan Miščević zajedno sa svojim kolegama, jedan je od najznačajnijih planova u istoriji urbanog razvoja Osijeka.

Ovaj plan je bio odgovor na potrebe posleratnog urbanog razvoja grada, u kontekstu industrijalizacije i rasta stanovništva.

Plan je imao za cilj da integriše urbano jezgro Osijeka sa njegovim perifernim delovima, obezbeđujući uravnotežen razvoj. Poseban akcenat je stavljen na stvaranje funkcionalnog grada koji zadovoljava savremene potrebe industrije, stanovanja i javnih objekata.

Planiran je razvoj novih stambenih naselja, posebno na području tadašnjih prigradskih naselja. Tipični za ovaj period bili su višestambeni blokovi, što je bilo u skladu sa tadašnjim modernističkim trendovima u urbanističkom planiranju.

Radovan Miščević je bio poznat po svojim modernističkim pristupima urbanizmu, a plan za Osijek odražavao je aktuelne trendove urbanog planiranja u Jugoslaviji. Akcenat na funkcionalnosti, integraciji i očuvanju zelenih površina uklapa se u širu viziju urbanog razvoja tog perioda.

Iako je plan iz 1965. godine bio ambiciozan, njegov uticaj na današnji izgled Osijeka je značajan. Mnogi elementi tog plana integrisani su u kasniji razvoj grada, posebno u organizaciji stambenih zona i saobraćajne mreže.

Prilikom kreiranja i realizacije projekta, Miščević se kasnije opredelila između funkcionalističkog modela grada na reci i reke u gradu. „Odlučio sam se“, istakao je u jednom razgovoru, „za očuvanje prirodnih vrednosti i njihovo uključivanje u centar grada, za humanističko-sociološki i ekološki pristup oblikovanju celovite urbane i prirodne sredine“. Takav model podrazumeva uključivanje istaknutih istorijskih i kulturnih vrednosti, velikog parkovskog prostora, šetališta na levoj i desnoj obali, potpuno isključenje automobilskog saobraćaja, obala povezanih pešačkim mostom koji je već postao neodvojivi deo urbanog identitet grada“.

Ilustracije
Zvonimir Barbarić, Fred Legradić
Naslovnica
Aleksandar Srnec
Dimenzije
33 x 24 cm
Broj strana
64
Izdavač
Općinska skupština Osijek, Osijek, 1965.
 
Latinica. Tvrde korice.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Skulptura i arhitektonska ornamentika Hrvatske i Dalmacije od IX do XV stoljeća

Skulptura i arhitektonska ornamentika Hrvatske i Dalmacije od IX do XV stoljeća

Jazu, 1966.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,12
Fiskovićev zbornik I-II : zbornik radova posvećenih sedamdesetogodišnjici života Cvita Fiskovića

Fiskovićev zbornik I-II : zbornik radova posvećenih sedamdesetogodišnjici života Cvita Fiskovića

Branko Kirigin, Marin Zaninović, Jasna Jeličić, Emilio Marin, Nenad Cambi, Nikola Jakšić, Nikša P...

Zbornik radova posvećenih sedamdesetgodišnjici života povjesničara umjetnosti Cvite Fiskovića.

Književni krug, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
Knjiga se sastoji od dva toma
25,46
Izazov mišljenja o prostornom jedinstvu

Izazov mišljenja o prostornom jedinstvu

Antoaneta Pasinović

U knjizi je monografski obrađeno delo jedne od najznačajnijih kritičara i teoretičara arhitekture Antoanete Pasinović (1941–1985).

Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, 2001.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,32
Muzeji svijeta - Alte Pinakothek München

Muzeji svijeta - Alte Pinakothek München

Knjiga potiče iz izdanja knjige „Muzeji sveta” i bavi se umetničkim delima koja se čuvaju u muzeju Stara pinakoteka u Minhenu.

Mladost, 1973.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,62 - 10,98
Petrografija

Petrografija

Luka Marić

Za studente arhitekture, građevinarstva, likovnih i primenjenih umetnosti.

Školska knjiga, 1951.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,96
Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju

Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju

Fra Mirko Marić, Emilio Marin, Branimir Župić, Igor Uranić, Nenad Cambi, Ema Višić-Ljubić, Anamar...
Matica hrvatska, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
21,43