
Armagedonske bitke: Megido i Jizreelska dolina od Brončanoga do Nuklearnoga doba
Knjiga svetski poznatog arheologa i istoričara istražuje Megido (hebrejski: Har Megido, grčki: Armagedon) i dolinu Jezreel kao najkrvavije bojište u svetskoj istoriji. Tokom 4.000 godina, 34 velike bitke su vođene u ovom strateškom prevoju.
Klajn, učesnik u iskopavanjima u Megidu, kombinuje arheološke dokaze, istorijske zapise i moderne analize kako bi rekonstruisao sukobe koji su oblikovali civilizacije. Ključne bitke uključuju:
- Bronzano doba (1457. p. n. e.): Tutmes III pobeđuje hananske saveznike u najranijoj zabeleženoj bici sa kočijama.
- Gvozdeno doba: Bitka kod Megida (609. p. n. e.), gde vavilonski kralj Navuhodonosor II ubija judejskog kralja Josiju, što simbolizuje pad Judeje.
- Helenističko-rimski period: Aleksandar Veliki osvaja region (332. p. n. e.) i Bitka kod Megida (145. p. n. e.) u Makavejskom ustanku.
- Srednji vek: Krstaši pod vođstvom Godfrida od Bujona (1099) i Saladina (1187) sukobljavaju se u dolini.
- Moderno doba: Napoleonova pobeda nad Osmanlijama (1799), britanske snage protiv Turaka u Prvom svetskom ratu (1918, general Alenbi), izraelsko-arapski ratovi (1948, 1967, 1973), uključujući i Jomkipurski rat.
Klajn ističe geostrateški značaj: dolina Jezreel, oazna ravnica okružena planinama (Tabor, Gilboa), idealna za automobile i tenkove, ali zamka za nespremne. Koristi egipatske reljefe, biblijska pisma, osmanske arhive i moderne mape da prikaže taktiku, vođe i posledice. Knjiga kulminira spekulacijama o budućem „Armagedonu“ iz Otkrivenja, upozoravajući na rizike od nuklearnog sukoba u ovom regionu.
Ova sveobuhvatna hronika, bogata mapama i anegdotama, ističe kako je Megido bio svedok uspona i pada carstava, od faraona do nuklearnih sila, čineći ga univerzalnim simbolom apokalipse i otpornosti.
Više primeraka je u ponudi





