Recenzija Enesidema ili O fundamentima Elementarne filozofije

Recenzija Enesidema ili O fundamentima Elementarne filozofije

Johann Gottlieb Fichte

Aenesidemus je knjiga koju je anonimno objavio Gottlob Ernst Schulze 1792. Schulze je pokušao opovrgnuti načela koja je Karl Leonhard Reinhold iznio u prilog Kantove Kritike čistog uma. Naslov je referenca na starogrčkog pironističkog filozofa Enesidema.

„Recenzija Enesidema“ predstavlja prelomni momenat u Fihteovom mišljenju i stvaranju. Sam filozof je bio svestan značaja koji je za njega imao rad na Šulceovoj knjizi. U tom smislu je i izjavio da su argumenti tog „odličnog skeptičara“ srušili sistem K. Rajnholda i barem „doveli u sumnju“ Kantovo učenje, ali i da su uzdrmali njegove vlastite dotadašnje pretpostavke i koncepciju, i tako ga primorali da napusti svoj dotadašnji filozofski sistem. Sa Šulceom je Fihte saglasan u tome da filozofija, koja pretenduje da bude znanost o znanju kao znanosti, mora da pođe od pitanja kako se može jamčiti da ona u potpunosti ispunjava celu oblast čovekovog znanja. Njega su skeptičarovi argumenti najpre doveli u nedoumicu, ali su ga ubrzo uverili da filozofija može postati znanost jedino ako se razvije iz načela, koje, po njemu, zasigurno postoji, ali nije stavljeno kao takvo: „Filozofija može i treba mislima da dedukuje svoje pojmove iz jednog jedinog načela, koje svi moraju da priznaju“.

Za razliku od Rajnholda, koji svoju Elementarnu filozofiju smatra fundamentom čitave filozofije, po Fihteu ona je samo filozofija teorijske moći, te kao takva ona jeste propedeutika ali ne i fundament cele filozofije, jer je za ovo poslednje neophodno da se iz moći saznanja izvedu i osećanje i moć žudnje. Poput Rajnholda, dakle, Fihte je uveren da tri moći čovekove duhovnosti treba i mogu da budu subordinirane pod viši princip, nasuprot Kantu, koji njih drži koordiniranim. U vezi sa tim, Fihte već 1795 g. izriče nešto što će dati suštinsku karakteristiku njegovog učenja: „Ja njih subordiniram principu subjektivnosti uopšte.“

Naslov originala
Rezension des Aenesidemus oder über die Fundamente der vom Herrn Prof. Reinhold in Jena gelieferten Elementarphilosophie.
Prevod
Miloš Todorović
Dimenzije
20 x 14 cm
Broj strana
47
Izdavač
Dosije, Beograd, 2017.
 
Tiraž: 200 primeraka
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Srpski.
ISBN
978-8-66047-178-1

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Učenje o nauci

Učenje o nauci

Johann Gottlieb Fichte

Učenje o nauci knjiga je njemačkog filozofa Johanna Gottlieba Fichtea iz 1794./1795., uređena na temelju predavanja koje je Fichte držao kao profesor filozofije na Sveučilištu u Jeni, kasnije prerađenih u različitim verzijama.

BIGZ, 1976.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
12,56
Nastanak suvremene države Hrvatske i dvadeseta obljetnica njezina utemeljenja

Nastanak suvremene države Hrvatske i dvadeseta obljetnica njezina utemeljenja

Zbornik objedinjuje izlaganja i govore sa dve konferencije HAZU o nastanku moderne hrvatske države, sa akcentom na političke odluke 1990–1991, međunarodne okolnosti i procese oblikovanja hrvatske državnosti.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
17,26
Zakon o radu

Zakon o radu

Martina Grgec, Božo Prelević

U ovom izdanju donosimo vam tekst jednog od najočekivanijih zakona u poslednjih nekoliko godina, novog Zakona o radu.

Centar za management i savjetovanje, 2010.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
17,47
Fides publica (Javna vera) u pravnoj istoriji Srba i Hrvata do kraja XV veka

Fides publica (Javna vera) u pravnoj istoriji Srba i Hrvata do kraja XV veka

Marko Kostrenčić

„Fides publica (Javna vera)“ (1930) je značajna pravno-istorijska studija Marka Kostrenčića o razvoju javnog kredibiliteta dokumenata, notarskih institucija i pravne sigurnosti u srednjovekovnim hrvatskim i srpskim zemljama.

24 sata, 1930.
Srpski. Ćirilica. Tvrde korice.
14,62
Šumski zakoni

Šumski zakoni

Andrija Borošić, Antun Goglia

„Zakoni i naredbe o upravljanju šumama i gazdovanju šumama u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji“, koje su sastavili Andrija Borošić i Antun Goglia, zvanična je zbirka važećih šumskih zakona i propisa za Hrvatsku i Slavoniju.

St. Kugli, 1900.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
32,46
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; Zakon o zemljišnim knjigama

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; Zakon o zemljišnim knjigama

Petar Klarić

Svako fizičko i pravno lice može biti nosilac prava svojine, kao i drugih stvarnih prava: prava servitutnosti, prava stvarnog tereta, prava građenja i založnog prava na svemu što može biti predmet tih prava, osim ako zakonom nije drugačije određeno.

Narodne novine, 2007.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
10,00