
Povijest svjetske književnosti 3
Treći tom se bavi francuskom književnošću i drugim književnostima frankofonskog izražavanja, uključujući Belgiju, Švajcarsku, Kanadu i Kvebek, kao i provansalskom i rumunskom književnošću. Predstavlja njihove trendove, ključne autore i kulturni značaj
Treći tom Istorije svetske književnosti, koji je priredila Gabrijela Vidan, fokusira se na francusku književnost i širi frankofonski kulturni prostor, kao i na provansalsku i rumunsku književnost. Autori priloga – među njima Vojmir Vinja, August Kovačec, Mirko Tomasović, Helena Mandić-Pahl, Jere Tarle, Gabrijela Vidan, Melita Volf, Ingrid Šafranek, Zvonimir Mrkonjić, Gajo Peleš i Jelena Zupa – pružaju pregled ključnih perioda i estetskih trendova. Francuska književnost, o kojoj se govori u prilogu Pjera Kalderona, predstavljena je kroz svoje klasične i moderne trendove, uticaj glavnih autora i razvojnu raznolikost koja je oblikovala evropski kulturni identitet. Nakon toga slede književnosti francuskog jezičkog izražavanja: kanadska i kvebečka književnost (Gabrijela Vidan), belgijska i švajcarska književnost (Ivan Slamnig), koje istražuju specifičnosti frankofonskih regiona, stratifikaciju identiteta i razlike između evropske i severnoameričke književne tradicije. Provansalska književnost, koju obrađuje Avgust Kovačec, predstavlja jedinstveno mediteransko pesničko nasleđe, sa posebnim akcentom na trubadursku tradiciju i njen kulturni odjek. Rumunska književnost, takođe obrađena u Kovačecovom doprinosu, prikazuje razvoj narativa i poetike u prostoru na raskrsnici srednjoevropskih i balkanskih uticaja. Knjiga nudi širok i sveobuhvatan uvid u frankofone književnosti i njihove istorijske međusobne veze, ističući raznolikost kulturnih identiteta povezanih zajedničkim jezikom, ali različitim istorijskim putevima.
Jedan primerak je u ponudi





