Povijest svjetske književnosti 3

Treći svezak Povijesti svjetske književnosti, pod uredništvom Gabrijele Vidan, usmjeren je na francusku književnost i širi frankofonski kulturni prostor, te na provansalsku i rumunjsku književnost. Autori priloga – među njima Vojmir Vinja, August Kovačec, Mirko Tomasović, Helena Mandić‑Pachl, Jere Tarle, Gabrijela Vidan, Melita Wolf, Ingrid Šafranek, Zvonimir Mrkonjić, Gajo Peleš i Jelena Zuppa – donose pregled ključnih razdoblja i estetskih kretanja. Francuska književnost, obrađena u prilogu Pierrea Calderona, prikazana je kroz svoje klasične i moderne tokove, utjecaj glavnih autora i razvojnu raznolikost koja je oblikovala europski kulturni identitet. Slijede književnosti francuskog jezičnog izraza: kanadska i književnost Québeca (Gabrijela Vidan), belgijska i švicarska književnost (Ivan Slamnig), u kojima se istražuju posebnosti frankofonskih regija, raslojavanje identiteta i razlike između europskih i sjevernoameričkih književnih tradicija. Provansalska književnost, koju obrađuje August Kovačec, predstavlja jedinstvenu mediteransku pjesničku baštinu, s osobitim naglaskom na trubadursku tradiciju i njezin kulturni odjek. Rumunjska književnost, također obrađena u Kovačecovu prilogu, prikazuje razvoj narativa i poetika u prostoru na razmeđu srednjoeuropskih i balkanskih utjecaja. Svezak nudi širok i pregledan uvid u frankofonske književnosti i njihove povijesne međusobne veze, ističući raznolikost kulturnih identiteta koje povezuje zajednički jezik, ali različiti povijesni putovi.