Povijest knjige

Povijest knjige

Aleksandar Stipčević

„Istorija knjige“ je enciklopedijsko delo koje prati razvoj knjige od najranijih oblika pisanja do modernog doba. Knjiga istražuje kulturnu, tehnološku i društvenu evoluciju knjige kao medija znanja, umetnosti i komunikacije.

„Istorija knjige“ Aleksandra Stipčevića je enciklopedijsko delo koje prati razvoj knjige od najranijih oblika pisanja do modernog doba. Knjiga istražuje kulturnu, tehnološku i društvenu evoluciju knjige kao medija znanja, umetnosti i komunikacije.

Stipčević počinje sa početkom pisanja u Mesopotamiji, Egiptu i Kini, opisujući glinene pločice, papirus i pergament kao prve materijale. Detaljno razmatra drevne biblioteke, poput one u Aleksandriji, i ulogu knjige u grčko-rimskoj kulturi. Srednji vek donosi kodekse, manastirske radionice za prepisivanje i razvoj iluminiranih rukopisa, zajedno sa uticajem crkve na širenje pismenosti.

Izumom štamparske mašine Johanesa Gutenberga u 15. veku, Stipčević ističe revoluciju u proizvodnji knjiga, demokratizaciju znanja i širenje štamparstva u Evropi. Takođe razmatra ulogu knjige u Reformaciji, Renesansi i Prosvetiteljstvu, i njen uticaj na društvene promene. U novije vreme bavi se industrijalizacijom štamparstva, pojavom masovnih izdanja i digitalnom tranzicijom knjige.

Delo se odlikuje naučnom temeljnošću, ali i pristupačnošću, kombinujući istorijske činjenice sa kulturnim kontekstom. Stipčević ističe knjigu kao ključni element civilizacijskog napretka, istražujući njenu ulogu u obrazovanju, politici i umetnosti. Posebna pažnja posvećena je hrvatskoj književnoj tradiciji i glagoljici.

Urednik
Branimir Donat
Naslovnica
Alfred pal
Dimenzije
24 x 17 cm
Broj strana
561
Izdavač
Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Snižena cena: 22,4616,85
Popust od 25% važi do 06.05.2026. 23:59
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Republika 1962/10-11

Republika 1962/10-11

Miroslav Krleža, Novak Simić, Nikola Šop, Matko Peić, Višnja Stahuljak, Nikola Miličević, Archiba...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1962.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,825,12
Otkriće Indije

Otkriće Indije

Jawaharlal Nehru

„Otkriće Indije“, napisano 1946. godine tokom Nehruovog boravka u zatvoru, monumentalno je delo koje istražuje istoriju, kulturu i duh Indije. Nehru, ključna figura u indijskom pokretu za nezavisnost, piše o prošlosti i ima viziju za budućnost nacije.

Rad, 1952.
Srpski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
9,46
Znanost: velika ilustrirana enciklopedija

Znanost: velika ilustrirana enciklopedija

Ovo izvanredno delo prati priču o razvoju nauke od pronalaska točka do najnovijih izuma u ​​21. veku. On beleži svaki ključni trenutak otkrića i pokazuje kako su ideje, izumi i ljudi koji stoje iza njih promenili naš svet.

Mozaik knjiga, 2011.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
64,38
Zabranjena religija: zatajene hereze Zapada

Zabranjena religija: zatajene hereze Zapada

J. Douglas Kenyon, Richard Russell Cassaro, David Lewis, Cyntia Logan, Peter Novak, Mark Amaru Pi...

„Zabranjena religija“ je zbirka od 40 eseja poznatih autora alternativne istorije i duhovnosti, koju je sastavio DŽ. Daglas Kenjon. Izuzetno čitljiva, bogato ilustrovana, ostaje jedan od najboljih uvoda u „zabranjenu“ duhovnu istoriju čovečanstva.

Stari grad, 2008.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
18,22 - 18,34
Juriš u vasionu: Jedna reportaža kroz istoriju čovečjeg leta

Juriš u vasionu: Jedna reportaža kroz istoriju čovečjeg leta

Oto Bihalji-Merin

Fascinantno delo koje hronološki i umetnički prati čovekovu težnju za letom, od mitoloških početaka do modernih dostignuća u avijaciji. Autor istražuje kako je ideja leta oblikovala ljudsku maštu i umetnost kroz vekove.

Nolit, 1936.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
12,34
Svi Staljinovi ljudi

Svi Staljinovi ljudi

Roj Medvedev

Knjiga Roja Medvedeva je zbirka biografskih portreta šest ključnih saradnika Josifa Staljina: Vjačeslava Molotova, Lazara Kaganoviča, Anastasija Mikojana, Klimenta Vorošilova, Georgija Maljenkova i Mihaila Suslova.

Svjetlost, 1987.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
11,34