Kronika: Splitski rukopis
Retka knjiga

Kronika: Splitski rukopis

Toma Arhiđakon

„Historia Salonitana: Istorija salonitanskih i splitskih arhijereja“ Tome Arhiđakona je najvažniji istoriografski izvor za hrvatsku srednjovekovnu istoriju. Delo sadrži istoriju splitske (salonske) crkve do 1266. godine, kada je Toma prestao da piše.

Toma (oko 1200–1268), rođen u Splitu u plemićkoj porodici, arhiđakon splitske metropole, advokat iz Bolonje i diplomata, delo je napisao oko 1266. godine na latinskom jeziku, zasnivajući ga na ranijoj „Hronici“ Ivana Ravnijana i sopstvenim sećanjima.

Hronika, podeljena u tri knjige, prati razvoj splitske crkve: od apostolskih korena i mučeništva Svetog Duje (1. vek), pada Salone pod Avare (7. vek), dolaska Hrvata kao saveznika vizantijskog cara Iraklija („Hrvati... naoružani lukovima i strelama, došli su sa ostrva Horjo u Pontu Euksinskom, gde su živeli kao susedi Turkopola“), hrvatskog kraljevstva pod Trpimirovićima, do sukoba sa Mađarima, Venecijom i unutrašnjih crkvenih borbi u 13. veku. Toma, kao svedok mongolske pretnje 1241. godine, opisuje političke intrige, borbu za metropolitansku autonomiju i ulogu Splita kao kulturnog centra Dalmacije.

Delo nije samo hronika, već sofisticirana naracija sa retoričkim stilom, mitovima (npr. o hrvatskom poreklu od Nojevog sina) i kritikom mađarske hegemonije, uspostavljajući hrvatski identitet u evropskom kontekstu. Citat: „Ovaj gens [Hrvati] bio je surov prema svojim neprijateljima, ali blag i veran prema svojim prijateljima.“

Uticaj na kasnije istoričare (Klaić, Goldštajn), prevedeno na engleski jezik (1999), ključno za razumevanje srednjovekovne Dalmacije kao mosta između Istoka i Zapada. Kao remek-delo latinske proze, simbolizuje intelektualni otpor zaboravu: istoriju kao živi glas naroda.

Naslov originala
Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium
Prevod
Vladimir Rismondo
Urednik
Cvito Fisković
Dimenzije
19,5 x 13 cm
Broj strana
426
Izdavač
Čakavski sabor, Žminj, 1977.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.

Nema primeraka u ponudi

Poslednji primerak je nedavno prodat.

 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Zakon Vinodolski: Uvod, tekst i tumač

Zakon Vinodolski: Uvod, tekst i tumač

Rudolf Strohal

Antikvarno izdanje „Zakona Vinodolskog“ koje je priredio Rudolf Štrohal 1912. godine, prvobitno objavljeno u „Mesečniku pravnog društva“, predstavlja jedno od najvažnijih hrvatskih filološko-pravnih izdanja s početka 20. veka.

St. Kugli, 1912.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
22,36
Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina: gospodarski i društveni razvitak u 18. i 19. stoljeću

Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina: gospodarski i društveni razvitak u 18. i 19. stoljeću

Horvat
Josip Horvat

Ovaj deo Horvatovog dela prikazuje velike promene koje su zahvatile hrvatske zemlje tokom 18. i 19. veka, perioda prelaska iz feudalnog u moderno društvo.

Knjigotisak d. o. o., 2009.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
12,229,78
Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.)

Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.)

Nada Klaić

Ovaj posthumno objavljeni tekst je jedino delo Nade Klaić (1920-1988) u potpunosti posvećeno srednjovekovnoj Bosni i Humu. Reprint iz 1989. sa indeksom imena.

Fortuna d.o.o., 2023.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
20,00
Osječka groblja

Osječka groblja

Stjepan Sršan

Knjiga je duboko ukorenjena u lokalnoj istoriji i kulturi Osijeka, sa naglaskom na motivima groblja koji služe kao metafora za sećanje, smrt i nestanak.

Povijesni arhiv u Osijeku, 1996.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,26
Politika sporazuma: dnevničke beleške 1939-1941, londonske beleške 1944-1945

Politika sporazuma: dnevničke beleške 1939-1941, londonske beleške 1944-1945

Mihailo Konstantinović

Generacija kojoj je Konstantinović pripadao uspela je da postigne dogovor i, da nije bilo Drugog svetskog rata, bila je na pragu uspostavljanja liberalne demokratije u Jugoslaviji, čiji je Konstantinović bio pristalica.

Agencija Mir, 1998.
Srpski. Latinica. Tvrde korice.
39,99
S domovinskih bojišta

S domovinskih bojišta

Marina Mučalo

Dnevnik autora radio emisije „Sa otadžbinskih bojišta“ podsetiće nas još jednom na krvavu i herojsku 1991. godinu, i na mnoge individualne, porodične i kolektivne traume Otadžbinskog rata.

Nakladni zavod Matice hrvatske, 1993.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
7,96