Pomutnje gojenca Torlessa

Pomutnje gojenca Torlessa

Robert Musil

Roman Roberta Musila iz 1906., smješten je u elitni vojni internat na rubu Austro-Ugarske monarhije. Ovo Musilovo remek-djelo, inspirirano autorovim iskustvom, anticipira pojavu fašizma, psihologije mase i krize modernog čovjeka.

Glavni junak, osjetljiv adolescent Törless iz plemićke obitelji, stiže u ovu zatvorenu instituciju pun tuge za domom i unutarnjih nemira. U okruženju strogih pravila i muškog kolektiva, suočava se s pubertetskim zbunjenošću, seksualnim buđenjem i moralnim dilemama.

Törless se sprijatelji s dvojicom pitomaca: ambicioznim i surovim Reitingom te mističnim, okultnim Beinebergom. Zajedno otkriju da njihov kolega Basini krade novac. Umjesto prijave odraslima, odluče ga kazniti sami – počevši od ucjene i maltretiranja, što eskalira u sadističko iživljavanje, fizičko nasilje i homoseksualno zlostavljanje u potkrovlju škole. Basini, slab i pasivan, podnosi sve, postajući žrtva njihovih eksperimenata s moći i požudom.

Törless, za razliku od aktivnih prijatelja, ostaje promatrač – duboko introspektivan, ali paraliziran. Fasciniran je Basinijevom ranjivošću i vlastitim privlačenjem prema njemu, no istovremeno ga odbija njegova slabost. Pokušava racionalizirati nasilje kroz filozofske spekulacije o razlici između razuma i iracionalnog, svjetla i sjene u duši. Iskustva s lokalnom prostitutkom Boženom i razgovori s profesorom matematike dodatno pojačavaju njegove "pomutnje" – osjećaj otuđenosti od svijeta.

Kada nasilje postane nepodnošljivo, Törless potajno savjetuje Basinija da se prijavi ravnatelju. Slijedi istraga: Basini biva kažnjen i isključen, dok Törless, u zapanjujućem govoru o egzistencijalnoj praznini ("stvari se jednostavno događaju"), impresionira odrasle svojom intelektualnom dubinom. Oni ga proglašavaju previše osjetljivim za internat i šalju kući na privatno obrazovanje. Roman završava Törlessovim povratkom, ali bez potpunog rješenja – samo s dubljim saznanjem o licemjerju društva, potisnutim nagonima i nemogućnosti apsolutne etike.

Naslov originala
Die verwirrungen des zoglings Torless
Prevod
Benjamin Tolić
Dimenzije
21 x 13 cm
Broj strana
157
Izdavač
Jutarnji list, Zagreb, 2004.
 
Latinica. Tvrde korice s omotom.
Jezik: Hrvatski.
ISBN
9-53-716027-0

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Tri žene

Tri žene

Robert Musil
Naprijed, 1986.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
6,99
Pomutnje gojenca Törlessa / Tri žene

Pomutnje gojenca Törlessa / Tri žene

Robert Musil

Pomutnje gojenca Törlessa (1906.) i Tri žene (1924.) Roberta Musila djela su koja istražuju psihološke dubine, moralne dileme i unutarnje sukobe pojedinca, karakteristične za Musilovu analitičku prozu.

Sveučilišna naklada Liber (SNL), 1979.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
5,42 - 6,24
Rokselana

Rokselana

Johannes Tralow

Glavna junakinja ovog povijesnog romana, smještenog u vrijeme kad je Osmansko Carstvo bilo na vrhuncu svoje moći je Rokselana, poznata ljubimica Sulejmana Veličanstvenog.

Fokus komunikacije d.o.o., 2013.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
9,46
Josip i njegova braća III: Josip u Egiptu

Josip i njegova braća III: Josip u Egiptu

Thomas Mann

Treći dio tetralogije njemačkoga nobelovca Thomasa Manna Josip i njegova braća nosi naslov Josip u Egiptu. Ta se tetralogija smatra jednim od najvažnijih djela Thomasa Manna, ali i njemačke književnosti dvadesetog stoljeća.

Fraktura, 2010.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
34,62
Šundroman

Šundroman

Bodo Kirchhoff

Šundroman je zabavna, dinamična knjiga koja se čita u dahu, knjiga koja kao da je nastala na predlošku svih onih ludih, nezaboravnih avanturističkih romana koje smo čitali radije nego lektiru. Roman u kojem je glavni junak plaćeni ubojica meka srca.

Fraktura, 2007.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
5,24
Poezija i zbilja

Poezija i zbilja

Johann Wolfgang Goethe

Goetheova najveća autobiografska proza, pisana između 1811. i 1833. godine, obuhvaća njegov život od rođenja 1749. u Frankfurtu do 1775., kada odlazi u Weimar na poziv vojvode Karla Augusta.

Matica hrvatska, 1953.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
18,42