Pomutnje gojenca Torlessa
Roman Roberta Musila iz 1906., smješten je u elitni vojni internat na rubu Austro-Ugarske monarhije. Ovo Musilovo remek-djelo, inspirirano autorovim iskustvom, anticipira pojavu fašizma, psihologije mase i krize modernog čovjeka.
Glavni junak, osjetljiv adolescent Törless iz plemićke obitelji, stiže u ovu zatvorenu instituciju pun tuge za domom i unutarnjih nemira. U okruženju strogih pravila i muškog kolektiva, suočava se s pubertetskim zbunjenošću, seksualnim buđenjem i moralnim dilemama.
Törless se sprijatelji s dvojicom pitomaca: ambicioznim i surovim Reitingom te mističnim, okultnim Beinebergom. Zajedno otkriju da njihov kolega Basini krade novac. Umjesto prijave odraslima, odluče ga kazniti sami – počevši od ucjene i maltretiranja, što eskalira u sadističko iživljavanje, fizičko nasilje i homoseksualno zlostavljanje u potkrovlju škole. Basini, slab i pasivan, podnosi sve, postajući žrtva njihovih eksperimenata s moći i požudom.
Törless, za razliku od aktivnih prijatelja, ostaje promatrač – duboko introspektivan, ali paraliziran. Fasciniran je Basinijevom ranjivošću i vlastitim privlačenjem prema njemu, no istovremeno ga odbija njegova slabost. Pokušava racionalizirati nasilje kroz filozofske spekulacije o razlici između razuma i iracionalnog, svjetla i sjene u duši. Iskustva s lokalnom prostitutkom Boženom i razgovori s profesorom matematike dodatno pojačavaju njegove "pomutnje" – osjećaj otuđenosti od svijeta.
Kada nasilje postane nepodnošljivo, Törless potajno savjetuje Basinija da se prijavi ravnatelju. Slijedi istraga: Basini biva kažnjen i isključen, dok Törless, u zapanjujućem govoru o egzistencijalnoj praznini ("stvari se jednostavno događaju"), impresionira odrasle svojom intelektualnom dubinom. Oni ga proglašavaju previše osjetljivim za internat i šalju kući na privatno obrazovanje. Roman završava Törlessovim povratkom, ali bez potpunog rješenja – samo s dubljim saznanjem o licemjerju društva, potisnutim nagonima i nemogućnosti apsolutne etike.
Jedan primjerak je u ponudi
