Pripovijesti

Pripovijesti

Ivan Franko

Sadržaj: Zidar, Dobra zarada, Šume i pašnjaci, Cigani, Na svetlosti, Gospin hleb, Beleška o piscu

Smeštene u Galiciji pod austrijskom vlašću krajem 19. veka, priče ismevaju siromaštvo seljaka i radnika, kritikujući feudalnu eksploataciju, birokratiju i gubitak tradicionalnih prava. Franko, lekar, novinar i aktivista, poziva na socijalnu pravdu i nacionalno buđenje kroz realistične opise i duboke likove.

  • Zidar: Siromašni zidari, bivši seljaci, dolaze u grad tražeći posao, ali se susreću sa okrutnim poslodavcima i teškim uslovima. Glavni lik, iskusan zanatlija, pati od bolesti i eksploatacije, što simbolizuje propadanje radničke klase u urbanom haosu. Priča se završava tragično, ističući bespomoćnost običnog čoveka.

  • Dobar novac: Seljak Mikita odlazi u grad nadajući se brzom bogaćenju, ali ga prevare spekulanti i zemljoposednici. Umesto da zaradi novac, završava u dugovima i bolestima, vraćajući se u selo razočaran. Franko ismeva lažna obećanja kapitalizma, pokazujući kako siromašni ostaju žrtve.

  • Šume i pašnjaci: Stari seljak Andrij Kricki gubi pristup komunalnim šumama i pašnjacima zbog ograđivanja plemića i zakona koji favorizuju velike zemljoposednike. Priča prikazuje gubitak prirodnih resursa i tradicionalnog života, što dovodi do gladi i očaja, kritikujući agrarnu reformu koja štiti elitu.

  • Cigani: Romska porodica stiže u selo, izazivajući predrasude i sukob sa lokalnim stanovništvom. Kroz priču o ljubavi i izdaji unutar romske zajednice, Franko istražuje marginalizaciju manjina, mešanje kultura i rasizam, prikazujući Cigane kao žrtve društvene diskriminacije.

  • Ka svetlosti: Mladi intelektualac ​​ili radnik traži „svetlost“ znanja i istine u mraku neznanja i društvene nepravde. Susreće se sa birokratijom i licemerjem, ali njegovo putovanje simbolizuje nadu u prosvetljenje i borbu protiv mračnih sila feudalizma.

  • Gospodski hleb: Priča o ropskom radu (panščini), gde seljaci rade za „gospodski hleb“ - minimalnu isplatu od plemića. Kroz likove koji pate od gladi i poniženja, Franko osuđuje feudalni sistem, naglašavajući da pravi hleb dolazi samo kroz slobodan rad.

  • Autorska napomena: Frankov autobiografski esej o njegovom radu, njegovim razmišljanjima o ulozi književnosti u društvenoj borbi i njegovoj inspiraciji iz narodnog života.

Prevod
Roman Šovary
Urednik
Gustav Krklec
Dimenzije
17 x 12 cm
Broj strana
105
Izdavač
Zora, Zagreb, 1950.
 
Tiraž: 5.000 primeraka
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Dva primerka su u ponudi

Primerak broj 1

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!

Primerak broj 2

Stanje:Korišćeno, u odličnom stanju
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Dekameron

Dekameron

Giovanni Boccaccio

Napisan prije gotovo sedam stoljeća, Dekameron je bio i ostao jedinstveno djelo u povijesti svjetske književnosti. Zbirka je to od stotinu novela (pripovjedaka) koje deset dana pripovijeda desetero djevojaka i mladića.

Matica hrvatska, 1961.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s omotom.
8,28 - 11,26
Karamfil sa pjesnikova groba / Pruski kralj / Turci idu / U akvariju

Karamfil sa pjesnikova groba / Pruski kralj / Turci idu / U akvariju

August Šenoa

Sabrana djela Augusta Šenoe, knjiga VI.

Binoza, 1932.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
9,987,98
Čovjek koji je sadio drveće

Čovjek koji je sadio drveće

Jean Giono

Čovjek koji je sadio drveće Jeana Gionoa danas se već smatra kultnom posvetom ekologiji i očuvanju prirode, ali njezina univerzalna poruka znatno je šira od pukoga upozorenja na zaštitu svijeta u kojem živimo.

Petrine knjige, 2022.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
14,32
Krleža o Titu

Krleža o Titu

Miroslav Krleža
Mladost, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,99 - 5,22
Kružno putovanje senke

Kružno putovanje senke

Dimitar Solev
Izdavačko preduzeće "Rad", 1977.
Srpski. Latinica. Broširano.
2,56
Lovčevi zapisi

Lovčevi zapisi

Ivan Sergejevič Turgenjev

Zbirka pripovijedaka u kojoj autor poetskim stilom prikazuje čovjeka kao okosnicu svih zbivanja, a ljepote Rusije i rusku dušu u svoj svojoj punini.

Mladost, 1951.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,22