Pripovedači iz Bosne zauzimali su posebno mjesto u hrvatskoj književnosti od vremena srednjovjekovnih franjevaca do muslimanskih pobožnih pesnika. Sa pogovorom Miroslava Vaupotića pod naslovom „Prikazivači bosanskog sela“.
Jedan primerak je u ponudi
Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.
"Uspomeni petorice hrvatskih književnika, koji su pali žrtvom fašističkog krvološtva za vrijeme okupacije naše domovine, posvećuje ovu knjigu Matica hrvatska."
Ova knjiga obuhvata Čehovljeva dela iz perioda 1880-1885, odnosno humoreske, kratke priče i skečeve, počev od „Pisma učenom susedu“, koja je Čehov smatrao početkom svoje književne karijere.
Jergovićeve priče ironično prikazuju detinjstvo i odrastanje. Jedina stvarnost ove autobiografske proze je selidba sa mesta na mesto i iz zemlje u zemlju. Snaga i lepota nalaze se u suptilnim nitima kojima on isprepliće svoje slike.
Minerva je početkom tridesetih počela s objavljivanjem sabranih djela Miroslava Krleže. Planirano je objavljivanje osamnaest knjiga, a nakon policijskih pritisaka, završilo se sa devet objavljenih naslova.
Kroz ove priče, Moravija istražuje teme društvene nejednakosti, borbe za opstanak i ljudske krhkosti, prikazujući ih mešavinom humora, ironije i realističnog zapažanja.
Priča o Gogolju je priča o tragičnom talentu, misticizmu i ludilu, o rukopisu koji je izgoreo, o nosu i kaputu, o revizoru i mrtvim dušama.