Telegraf i telefon bez žica (T.B.Ž.)

Telegraf i telefon bez žica (T.B.Ž.)

Oton Kučera

Oton Kučera, pionir hrvatske popularizacije nauke, u svom remek-delu „Telegraf i bežični telefon“ (1925, Matica hrvatska; preštampano 1995), demistifikuje čudesnu tehnologiju radija – „bežični telefon“ tog vremena.

Kao profesor i astronom, Kučera piše na pristupačan način, bez nepotrebnog žargona, koristeći 57 ilustracija kako bi čitaocima približio globalni hit: bežičnu komunikaciju koja je revolucionisala svet nakon Hercovih eksperimenata 1887. godine. Knjiga, poslednja u Kučerinom opusu od oko dvadeset dela, objavljena je u seriji Moderni izumi u nauci, zanatima i umetnosti, neposredno pre pokretanja Zagrebačke radio stanice 1926. godine.

Podeljena u tri dela, knjiga prvo upoznaje osnove elektrotehnike: zakone elektriciteta, principe oscilacija i elektromagnetnih talasa, i ulogu triode (izumela 1906. godine Li de Forest) kao pojačala signala. Kučera objašnjava kako su Hercovi eksperimenti sa električnim talasima otvorili put ka bežičnom svetu, ističući rezonanciju (Ferdinand Braun) i antenske sisteme.

Drugi deo prati istoriju radiotelegrafije: od Rigijevih oscilatora i Markonijevih eksperimenata 1896. godine (prva transatlantska veza 1902. godine), preko koherera (Branli) i kristalnih detektora, do telegrafskih predajnika sa varnicama i neprigušenim oscilacijama (Poulsenov luk, 1902). Kučera ističe Fesendenov bežični prenos glasa 1906. godine, koristeći zvučne varnice (Vien, Markoni), i prijemnike sa triodom kao audioneumom.

Treći deo je posvećen radiotelefoniji: trioda kao pojačalo glasa, cevni predajnici (Majsner, 1912), višecevni pojačavači, otpornici (Nernst) i moderni prijemnici (Simens-Halske). On razmatra interferenciju, Hevisajdov sloj i efekat fedinga, predviđajući buduće izazove.

Kučera ne samo da objašnjava – on stvara hrvatski tehnički rečnik, inspirišući Radio klub Zagreb (1924) i stručnjake. Ova knjiga, napisana u književnom stilu „Našeg neba“ (1895), nije samo udžbenik: ona je simbol hrvatskog naučnog entuzijazma u međuratnom periodu, gde se nauka mešala sa čuđenjem. Reprint čuva nasleđe, podsećajući nas na prolaznost, ali i na večnu moć talasa.

Urednik
Jelena Hekman
Dimenzije
20,5 x 14 cm
Broj strana
133
Izdavač
Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
 
Latinica. Broširano.
Jezik: Hrvatski.

Jedan primerak je u ponudi

Stanje:Nekorišćeno
Dodato u korpu!
 

Zanima Vas i neka druga knjiga? Možete pretražiti našu ponudu pomoću pretrage ili prelistati knjige po kategorijama.

Možda će Vas zanimati i ovi naslovi

Rujansko četvorojevanđelje

Rujansko četvorojevanđelje

Prva knjiga tiskana u Srbiji. Fototipsko izdanje, objavljeno povodom 450 godina od štampanja originala iz 1536/1537. godine.

Narodna biblioteka Srbije, 1987.
Staroslovenski. Ćirilica. Tvrde korice.
174,36
Božićna pjesma "Na salaši kod Betlema"

Božićna pjesma "Na salaši kod Betlema"

Mato Batorović

Tradicionalna hrvatska narodna pesma iz Slavonije, deo bogatog nasleđa narodnih božićnih pesama. Pesma, poznata po jednostavnoj, ali iskrenoj melodiji i tekstu, slavi rođenje Isusa Hrista. Preštampano iz godišnjaka MH Vinkovci, br. 16, 1998.

MH Vinkovci, 1999.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
2,36
Sveta Roxalia panormitanska divica: Pretisak

Sveta Roxalia panormitanska divica: Pretisak

Antun Kanižlić

Delo „Sveta Rožalija“ napisao je Antun Kanižlić, predstavnik slovenskog književnog kruga u hrvatskom baroku. Ovo delo je religiozna barokna poema u četiri pevanja, napisana na slavonskom štokavskom dijalektu, ili ikavici.

Privlačica, 1990.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
10,54
Spovid općena

Spovid općena

Reprint knjige „Spovid općena“ (1496), prve štampane knjige na hrvatskom jeziku i u glagoljici. Veoma retko bibliofilsko izdanje. Reprint glagoljskog teksta u jednoj knjižici, a u drugoj latinski prepis, priredila Anica Nazor.

Senjsko muzejsko društvo, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
Knjiga se sastoji od dva toma
270,00
Prva hrvatska glagoljska početnica: pretisak Početnice iz 1527

Prva hrvatska glagoljska početnica: pretisak Početnice iz 1527

Najstariji sačuvani hrvatski bukvar i značajan spomenik hrvatske glagoljske baštine, štampan u Veneciji od strane Andrije Torezanija. Faksimilski reprint iz 1983. godine, sa transliteracijom i pogovorom Josipa Bratulića.

Školska knjiga, 1983.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
23,56
Čudotvorna gospina slika u Sotinu

Čudotvorna gospina slika u Sotinu

O. Placido Belavić

Saopštio o. Placido uz odobrenje duhovnih oblasti. Reprint knjige objavljene u Vukovaru 1909. godine u izdanju "Sriemskih novina".

Gradski muzej Vukovar, 1995.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,36 - 8,46