O slobodi
Rodonačelnik modernog liberalizma, John Stuart Mill, u eseju "O slobodi" brani individualnu slobodu od društvenog i državnog pritiska, postavljajući granice vlasti nad pojedincem i zagovarajući slobodu mišljenja, govora i djelovanja.
O slobodi (1859.) jedno je od najutjecajnijih djela liberalne političke filozofije 19. stoljeća. Hrvatski prijevod Milana Bogdanovića objavljen je 1918. godine u Zagrebu. Prijevod se pojavio u završnoj fazi Prvog svjetskog rata i uoči raspada Austro-Ugarske, kada su ideje o slobodi i samoodređenju imale posebnu aktualnost među južnoslavenskim narodima.
U ovom klasičnom eseju Mill postavlja temeljno pitanje: do koje granice smije društvo ili država ograničavati slobodu pojedinca? Razlikuje slobodu mišljenja i izražavanja od slobode djelovanja. Glavni princip koji brani jest načelo štete (harm principle): jedina opravdana osnova za ograničavanje individualne slobode jest sprječavanje štete drugima. Sve dok pojedinac ne nanosi štetu drugima, društvo nema pravo miješati se u njegov život, mišljenje ili ponašanje.
U hrvatskom kontekstu 1918. godine prijevod je bio dio šire recepcije zapadne liberalne misli i služio je kao intelektualna podrška idejama slobode i demokracije u novonastaloj državi. Stil je jasan, argumentativan i elokventan, tipično za Millovu filozofiju utilitarizma oplemenjenu humanizmom. O slobodi trajno ostaje temeljno djelo liberalizma, koje utječe na rasprave o ljudskim pravima, slobodi govora i granicama državne moći i danas.
Jedan primerak je u ponudi
