Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Čudnovate zgode šegrta Hlapića prvi je roman Ivane Brlić-Mažuranić i prvi hrvatski roman za djecu. Objavljen 1913., postao je prototip dječjeg romana u hrvatskoj književnosti.
Roman prati mladog i poštenog postolarskog šegrta Hlapića koji napušta kuću svog strogog majstora Mrkonje kako bi stekao životno iskustvo i upoznao svijet.
Tijekom sedmodnevnog putovanja, Hlapić doživljava razne pustolovine i susreće zanimljive likove – siromašnu djevojčicu Gitu i njezinog psa Bundaša, putujuće glumce, seljake, ali i opasne zlikovce. Kroz ove zgode, pokazuje svoje vrline: hrabrost, marljivost, dobrotu i osjećaj za pravdu. Njegovo ponašanje često služi kao uzor, a kroz njegove oči čitatelj upoznaje društvene nepravde, siromaštvo, ali i snagu dobrote.
Na kraju romana, Hlapić se vraća kući gdje otkriva da mu je Mrkonja zapravo želio dobro. Pomirba i saznanje o vlastitom podrijetlu dodatno zaokružuju narativ, naglašavajući važnost obitelji, oprosta i ljubavi.
Djelo je istodobno uzbudljiv putopis, moralna priča i alegorija odrastanja. Ivana Brlić-Mažuranić uspjela je stvoriti univerzalnog junaka čije vrijednosti nadilaze vrijeme i mjesto radnje.
Jedan primerak je u ponudi
