Hrvatsko kolo, 1946
Drugo poslijeratno godište, iz 1946., okuplja poeziju, prozu, književne i povijesne rasprave te likovne priloge, pružajući presjek hrvatskoga kulturnog života ranoga poraća.
Hrvatsko kolo za 1946. donosi književni, znanstveni i umjetnički presjek ranoga poraća. Poezija, pripovjedna proza, književne rasprave, povijesne studije i likovni prilozi zajedno svjedoče o susretu kulturne tradicije s novim društvenim i političkim okolnostima.
Među pjesničkim prilozima nalaze se Posljednja pčela Vladimira Nazora, Proljeće 1945 Grigora Viteza, Zemlja Vesne Parun i Krvava klepsidra Nikole Polića. Zastupljeni su i Petar Šegedin, Šime Vučetić, Stanislav Šimić, Ljerka Premuž i Božena Begović, uz prijevode Louisa Aragona, Maksima Gorkog i Dantea.
Književnopovijesni i kritički tekstovi obuhvaćaju Barčev rad o djelima Plasti Loda i Ana sestra, Francićevo razmatranje Svetozara Markovića, Junkovićev prilog o Balzacu te Skokov tekst o razvoju priče. Rudolf Bićanić piše o društvenoj strukturi, Ferdo Čulinović o saborima Hrvatske, a Grgo Gamulin o izložbi slikarstva i kiparstva naroda Jugoslavije.
Prilozi o modernoj arhitekturi, bjelobrdskoj kulturi i ruskim piscima u književnosti hrvatskoga preporoda proširuju tematski raspon. Likovni dio uključuje djela Antuna Augustinčića, Vlahe Bukovca, Vjekoslava Karasa, Đorđa Andrejevića Kuna i drugih umjetnika. Zbornik je izvor za proučavanje književnosti, kulturne povijesti i načina oblikovanja javnoga diskursa neposredno nakon rata.
Jedan primerak je u ponudi
- Slight damage to the cover