Povijest #12: Kolonijalizam i građanske revolucije
Dvanaesti svezak bavi se razdobljem građanskih revolucija, jačanjem industrijske proizvodnje, američkom borbom za nezavisnost, ali i kratkotrajnom pobjedom europske restauracije i jačanjem kolonijalizma koji će obilježiti svjetsku povijest 19. stoljeća.
Francuska revolucija (1789.–1799.) ruši monarhiju, donoseći ideje slobode, jednakosti i bratstva, ali i teror i Napoleonske ratove. Napoleon Bonaparte širi francuski utjecaj, no njegov poraz (1815.) dovodi do Bečkog kongresa i restauracije monarhija.
Kolonijalizam se intenzivira, s Britanijom i Francuskom na čelu, eksploatirajući Afriku, Aziju i Ameriku. Trgovina robljem doseže vrhunac, dok se istovremeno jačaju pokreti za ukidanje ropstva. Industrijska revolucija, započeta u Engleskoj, transformira gospodarstvo kroz parne strojeve, željeznice i tvornice, mijenjajući društvene odnose. Romantizam u umjetnosti i književnosti (Goethe, Byron) odražava emocionalni odgovor na racionalizam.
Građanske revolucije 1830. i 1848. potresaju Europu, tražeći demokratske reforme i nacionalnu samobitnost. U hrvatskom kontekstu, naglašava se Ilirski pokret i Revolucija 1848.–1849., predvođena Jelačićem, te borba protiv mađarizacije pod Habsburzima.
Jedan primerak je u ponudi
