Gustav Krklec

Gustav Krklec

Hrvatski književnik (Udbinja kraj Karlovca, 23. VI. 1899 – Zagreb, 30. X. 1977), djetinjstvo je proveo u Hrvatskome zagorju. Započeo je studij poljoprivrede u Beču 1918., nakon jednoga semestra vratio se u Zagreb, priključio se književnom krugu mladih ekspresionista te s A. B. Šimićem i N. Milićevićem pokrenuo časopis Juriš (1919). Kaneći studirati režiju, u Pragu je 1921. asistirao kod K. Čapeka, ali je ubrzo otišao u Beograd, gdje je ostao sve do rata. Nakon rata vratio se u Zagreb, bio urednik u nakladničkim kućama i časopisima, a zatim djelovao kao profesionalni pisac. Bio je predsjednik Matice hrvatske, predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije. Od 1951. bio je redoviti član JAZU. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1968.

Pisati je započeo 1915. objavivši u Koprivama kajkavsku humoresku. Prvu pjesmu (Put kroz noć) objavio je 1918. u Književnome jugu. Okušao se i u drami (dramska rapsodija Grobnica, 1919) i prozi (Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921), pisao članke, polemizirao, a objavljivao je i prepjeve lirike s njemačkoga, ruskoga, madžarskoga, engleskoga, slovenskog i slovačkog jezika. Prve su mu pjesme impresionističko-simbolističke, nastale pod dojmom lektire; nakratko je bio sljedbenik njemačkih ekspresionista (zbirke Lirika, 1919; Srebrna cesta, 1921; Nove pesme, 1923), nastavio je kao novosimbolist iz Wiesnerova kruga, da bi stekao glas tradicionalista i artista, majstora soneta. Početni egzaltirani i patetični ton zamijenila je smirenost i retoričnost, najčešći su motivi samoća, ljubav, žena, grad, smrt i Bog, a slikovnost mu čuva prepoznatljivi zavičajni, zagorski »štih«. Liriku od Izleta u nebo (1928) do Darova za Bezimenu (1942) prožimaju i naglašena socijalna osjećajnost i odmjerena refleksivnost, što je s jedne strane znak približavanja dominantnomu tipu socijalnog pjesništva, s druge iskustva i spoznaje o vlastitoj malenkosti i krhkosti (Ugašeno kandilo). Krklec je popularizirao epigram kao razmjerno zanemarenu formu u hrvatskoj književnosti, a feljtonima i kozerijama (pseudonim Martin Lipnjak) reagirao je na aktualnosti svojega doba pa se afirmirao i kao uspješan nastavljač matoševske feljtonističke tradicije (Lica i krajolici, 1954; Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956; Noćno iverje, 1960). Neki su njegovi feljtoni vrlo uspjela putopisna proza (Izlet u Hrvatsko zagorje, Zagorje u snijegu, Razgovor u Trakošćanu, Nema Zagreba bez Gornjeg grada, Zapis iz Senja i dr.).

Ostala djela: Ljubav ptica (1926), San pod brezom (1940), Tamnica vremena (1944), Tri poeme (1949), Lirska petoljetka (1952), Telegrafske basne (1952), Žubor života (1955), Izabrani epigrami (1963), Novo noćno iverje (1966).

Citiranje: Krklec, Gustav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 10. 2023.


Naslovi u ponudi

Bog u noćnim ulicama

Bog u noćnim ulicama

Gustav Krklec

Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čini poezija. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu.

Riječ d.o.o., 2007.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
4,22
Darovi za bezimenu

Darovi za bezimenu

Gustav Krklec

Naslonim glavu na krilo samoći/ i slušam zvižduk vlakova u noći./ - O gdje si sada, gdje si Bezimena?

Mladinska knjiga, 1991.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
7,995,99
Majmun i naočale: Rukovet za velike i male

Majmun i naočale: Rukovet za velike i male

Gustav Krklec

Gustav Krklec bio je svestrani dječji pisac. Knjiga koju trenutno gledate sadrži veliki opus njegovih radova. U njoj možete pronaći njegove kratke priče, razgovore, basne, balade i još mnogo različitih pjesama.

Mladost, 1969.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
5,62
Mi smo Titovi, Tito je naš

Mi smo Titovi, Tito je naš

Gustav Krklec, Ratko Zvrko, Jovan Popović, Darko Stuparić
Spektar, 1975.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,25 - 8,56
Naš Tito

Naš Tito

Gustav Krklec, Ratko Zvrko, Jovan Popović, Darko Stuparić

Ova knjiga bavi se životom i djelom Josipa Broza Tita, bivšeg predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Spektar, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,26
Republika 1950/1

Republika 1950/1

Vladimir Bakarić, Petar Šegedin, Miroslav Krleža, Gustav Krklec, Vladimir Popović, Drago Ivanišev...

Časopis za književnost i umjetnost

Republika, 1950.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,80
Republika 1962/1

Republika 1962/1

Gustav Krklec, Petar Šegedin, Miroslav Vaupotić, Dobriša Cesarić, Ivan Katušić, Marin Franičević,...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1962.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,825,12
Republika 1962/10-11

Republika 1962/10-11

Miroslav Krleža, Novak Simić, Nikola Šop, Matko Peić, Višnja Stahuljak, Nikola Miličević, Archiba...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1962.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82
Republika 1963/2-3

Republika 1963/2-3

Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Šime Vučetić, Mirjana Matić, Josip Pupačić, Tomislav Slavica, Anđelk...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1963.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82
Republika 1964/5

Republika 1964/5

Augustin Stipčević, Zlatko Tomičić, Ljerka Šifler, Ivan Raos, Nada Iveljić, Krsto Špoljar, Matko ...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1964.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82