Antun Šoljan

Antun Šoljan

Hrvatski književnik i prevoditelj (Beograd, 1. XII. 1932 – Zagreb, 9. VII. 1993). Studirao je anglistiku i romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelovao je kao profesionalni pisac i prevoditelj, bio urednik časopisa Međutim, Krugovi i Književnik te predsjednik hrvatskog centra PEN-a (1971–73).

Uz Ivana Slamniga jedan od najistaknutijih predstavnika krugovaškoga naraštaja, autor je raznovrsna književnog opusa – okušao se u gotovo svim žanrovima i vrstama. Prve pjesničke zbirke (Na rubu svijeta, 1956; Izvan fokusa, 1957) pisane su u dijalogu s hrvatskom tradicijom, ali i engleskim i američkim pjesnicima. Istodobno je započeo pisati feljtone i pjesme programatskoga karaktera u kojima iskazuje interes za egzistencijalno iskustvo, ponajprije temu otuđenosti u duhu Alberta Camusa (antologijska pjesma Bacač kamena). Nakon zbirke Gazele i druge pjesme (1970) započela je druga pjesnička faza, koju odlikuje raznovrsnija tematika, korištenje povijesnih motiva i ironizacija egzistencijalne teme. Te su pjesme pisane u različitim formama – od poslanica, dosjetki i anegdota, preko putopisne lirike, do onih klasicističkih i postmodernističkih. Posljednja zbirka Prigovori (1993) svojevrstan je testament u kojem se mnogobrojnim aluzijama vraća mediteranskomu zavičaju.

Njegova ranija proza (zbirka novela Specijalni izaslanici, 1957) žanrovski pripada tzv. prozi u trapericama – u pričama prati »klapu«, homogenu mikrozajednicu koja dolazi u sukob sa svijetom odraslih, ne samo u društvenom nego i književnom smislu. Vanjski svijet klapa shvaća kao izvor represije nad vlastitim identitetom. Ironija, kao reakcija lika ili pripovjedača, Šoljanovu prozu vodi prema društvenoj tematici. Roman Izdajice (1961), u kojem je postignuta samostalnost pojedinačnih poglavlja i spoj romana i eseja, tako u početku uspostavlja arkadijski ugođaj i avanturizam klape, ali na kraju utvrđuje kako je smisao klape iscrpljen pa klapa kao skupina postaje izdajicom vlastitoga naraštajnoga načela. Narativno je koherentniji roman Kratki izlet (1965), s fabulom o potrazi za identitetom i smislom koju provodi skupina studenata na ekskurziji u Istri. Riječ je o dinamičnoj egzistencijalnoj prozi, svojevrsnom romanu o odustajanju i alegorijskoj priči o naraštaju koji je izgubio iluzije. U romanu Luka (1974) pozornost je usmjerena na društveno-ekološku tematiku te birokratsku i političku manipulaciju, no u podlozi je ponovno priča o potrazi za smislom. Drugi ljudi na Mjesecu (1978) povratak su modelu proze u trapericama, ali i njegova istodobna relativizacija, jer ljetne avanture junaka koji žele pobjeći od svakidašnjice završavaju neuspjehom i povratkom u početno stanje. Dulja pripovijest Život i smrt Šimuna Freudenreicha, hrvatskog Joycea, objavljena u knjizi Hrvatski Joyce i druge igre (1989), u kojoj se eruditski poigrava s tradicijom, duhovita je priča o navodno zaboravljenom hrvatskom piscu i u cijelosti je zasnovana na citatnosti, u duhu borgesovske poetike fantastike.

Kao dramatičar afirmirao se dramskim tekstom Galilejevo uzašašće (1966), s tezom o intelektualnoj autonomiji i slobodi mišljenja. Šoljanove se drame kreću u rasponu od angažiranih (radiodrama Lice, 1963; Bard, 1985), drame apsurda (Klopka, 1970), do esteticističkoga parodiranja dramske baštine (Romanca o tri ljubavi, 1977), a u njima se često razotkrivaju mehanizmi vlasti i društvene stvarnosti. Kao kritičar i esejist pisao je dnevne kritike (Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske, 1965; Zanovijetanje iz zamke, 1972), u kojima je eksplicitno iznosio vrijednosni sud, kao i portrete hrvatskih pjesnika svojega naraštaja, o kojima je pisao objektivno i kritički, bez naraštajne solidarnosti. Uredio je i nekoliko antologijskih izbora (Antologija hrvatske poezije, s Nikolom Milićevićem, 1966; Antologija moderne poezije zapadnog kruga, 1974). Samostalno i s I. Slamnigom prevodio je s engleskoga, njemačkog i ruskog jezika. Dobitnik je Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus (1993).

Citiranje: Šoljan, Antun. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 3.1.2024.


Naslovi u ponudi

100 najvećih djela svjetske književnosti

100 najvećih djela svjetske književnosti

Antun Šoljan

Ova je knjiga namijenjena vrlo širokom i šarolikom krugu čitalaca, i namjera je sastavljaču bila da u ograničenom izboru pruži svima korisnu i dostupnu informativnu panoramu svjetske književnosti od prvih početaka do naših dana.

Stvarnost, 1964.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
8,36 - 13,80
Antologija moderne poezije zapadnog kruga : od Baudelairea do danas

Antologija moderne poezije zapadnog kruga : od Baudelairea do danas

Antun Šoljan
Školska knjiga, 1980.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
8,566,42
Čitanje Ovidijevih Metamorfoza / Rustichello

Čitanje Ovidijevih Metamorfoza / Rustichello

Antun Šoljan
Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, 1976.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
15,24
Drugi ljudi na Mjesecu

Drugi ljudi na Mjesecu

Antun Šoljan

Ovim svojim četvrtim romanom Antun Šoljan (1932) ponovo obogaćuje »prozu u trapericama, koje je on najizrazitiji predstavnik u hrvatskoj književnosti.

Znanje, 1978.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
4,98
Izabrane novele

Izabrane novele

Antun Šoljan
Sys Print, 1998.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
4,60
Kratki izlet

Kratki izlet

Antun Šoljan

Kratki izlet je uz Novakov roman "Mirisi, zlato i tamjan" ponajbolje djelo hrvatske egzistencijalističke književnosti. Ovo djelo svjedoči o filozofskim, svjetonazorskim dvojbama hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća.

Konzor, 1996.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice.
7,56
Kratki izlet

Kratki izlet

Antun Šoljan

Kratki izlet je uz Novakov roman "Mirisi, zlato i tamjan" ponajbolje djelo hrvatske egzistencijalističke književnosti. Ovo djelo svjedoči o filozofskim, svjetonazorskim dvojbama hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća.

Večernji list, 2004.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
2,78 - 3,96
Republika 1959/1

Republika 1959/1

Ervin Šinko, Novak Simić, Antun Šoljan, Irena Vrkljan, M. Hernandez, Nikola Miličević, Vlado Kova...

Časopis za književnost i umjetnost

Zora, 1959.
Hrvatski. Latinica. Broširano.
6,82
Zbornik radova o Dobriši Cesariću

Zbornik radova o Dobriši Cesariću

Vladimir Kovačić, Antun Bonifačić, Mladen Iveković, Milan Bogdanović, Ivo Frol, Ivo Ladika, Radom...

Ovaj Zbornik pokazuje kako je književna kritika od samog početka književnog stvaranja D. Cesarića bila svjesna njegove stvaralačke osebujnosti, pratila njegov pjesnički put i priznavala njegove stvaralačke domete.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 1992.
Hrvatski. Latinica. Tvrde korice s ovitkom.
19,99