Platon

Platon (grč. Plátōn, Atena, oko 427. – 347. pr. Kr.) bio je starogrčki filozof, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i jedan od najutjecajnijih mislilaca u povijesti zapadne filozofije. Potjecao je iz ugledne atenske obitelji, a mladost je proveo u vrijeme Peloponeskog rata i političkih previranja. Presudan utjecaj na njegov razvoj imao je Sokrat, čija ga je osuda na smrt 399. pr. Kr. potaknula na kritičko promišljanje politike, pravde i ljudske spoznaje.
Nakon Sokratove smrti Platon je putovao Sredozemljem, osobito južnom Italijom i Sicilijom, gdje je pokušavao ostvariti svoje političke ideale na dvoru sirakuških vladara. Oko 387. pr. Kr. osnovao je u Ateni Akademiju, jednu od najvažnijih filozofskih škola antike, koja je djelovala gotovo devet stoljeća.
Središte Platonove filozofije čini teorija ideja, prema kojoj osjetilni svijet predstavlja promjenjivu i nesavršenu stvarnost, dok istinsko znanje pripada području vječnih i nepromjenjivih ideja. Najviša među njima jest ideja Dobra, temelj istine, spoznaje i pravednosti. U poznatoj alegoriji špilje Platon prikazuje ljudsko oslobađanje od privida i postupno uzdizanje prema filozofskoj spoznaji.
Njegova su djela uglavnom napisana u obliku filozofskih dijaloga, u kojima Sokrat često nastupa kao glavni sugovornik. Među najvažnijima ističu se Obrana Sokratova (Apología Sōkrátous), Kriton, Protagora, Gorgija, Menon, Fedon, Gozba (Sympósion), Fedar, Država (Politeía), Teetet, Parmenid, Sofist, Timej i Zakoni (Nómoi).
U djelu ** Država ** razmatra pravednost, odgoj, ustroj idealne zajednice i vladavinu filozofa, dok u Gozbi istražuje prirodu ljubavi i težnju prema ljepoti. Fedon obrađuje besmrtnost duše, a Timej donosi kozmološko tumačenje nastanka svijeta.
Platonovo stvaralaštvo obuhvaća ontologiju, epistemologiju, etiku, politiku, estetiku i filozofiju odgoja. Njegove su ideje presudno utjecale na Aristotela, neoplatonizam, kršćansku teologiju i cjelokupnu europsku filozofsku tradiciju. Platon ostaje jedan od utemeljitelja sustavnoga filozofskog mišljenja i trajni simbol potrage za istinom, dobrom i pravednošću.
Naslovi u ponudi
Gorgija: O sofistima
Platonov dijalog Gorgija (oko 380. pr. Kr.) u kojem Sokrat raspravlja s Gorgijom, Polom i Kaliklom o prirodi retorike, moći, pravde i dobrog života. Oštra kritika sofista i njihova govorništva kao laskanja, a ne znanja.
