Lav N. Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od najznačajnijih ruskih i svjetskih književnika, rođen je 9. rujna 1828. na imanju Jasna Poljana u bogatoj plemićkoj obitelji. Nakon smrti roditelja, odrastao je pod skrbništvom rodbine. Studirao je orijentalne jezike i pravo na Sveučilištu u Kazanju, ali studij nije dovršio. Odlučio je živjeti na obiteljskom imanju, posvetivši se samoobrazovanju i proučavanju filozofije, književnosti i prirodnih znanosti.
Godine 1851. pridružio se bratu u vojsci na Kavkazu, gdje započinje njegov književni rad. U tom razdoblju nastaju realistične pripovijetke nadahnute vojničkim životom: Djetinjstvo (1852.), Dječaštvo (1854.) i Mladost (1856.) – trodijelni autobiografski ciklus koji ga afirmira kao nov glas ruske književnosti. Sudjelovao je u Krimskom ratu, a iskustva s bojišta kasnije je opisao u prozi Sevastopoljske priče (1855.–1856.).
Po povratku iz vojske 1856. godine putuje po Europi, gdje dolazi u dodir s idejama zapadnog odgoja i demokracije. Po povratku u Rusiju osniva školu za seosku djecu u Jasnoj Poljani i razvija vlastite pedagoške ideje, objavivši zbirku tekstova Abeceda (1872.) i časopis Jasnopoljansko čitanje.
U književnom smislu, Tolstoj dostiže vrhunac monumentalnim romanima „Rat i mir“ (1865.–1869.) i „Ana Karenjina“ (1873.–1877.). Prvi je epska freska Napoleonskih ratova i ruske aristokracije, u kojem se povijest, filozofija i psihologija spajaju u sintezu ljudskog iskustva. Ana Karenjina je psihološki roman o ljubavi, moralu i društvenim normama.
U kasnijem razdoblju Tolstoj prolazi kroz duboku duhovnu krizu i okreće se moralnoj i vjerskoj obnovi. Piše „Ispovijest“ (1882.), zatim moralne i filozofske spise u kojima propovijeda jednostavan život, nenasilje i odricanje od materijalizma (U što vjerujem, Kraljevstvo Božje u vama). Njegov rad snažno utječe na Gandhija i pacifističke pokrete 20. stoljeća.
U pripovjednom stvaralaštvu tog razdoblja nastaju remek-djela „Smrt Ivana Iljiča“ (1886.), Krojcerova sonata (1889.), Otac Sergij i Uskrsnuće (1899.), u kojima se bavi temama krivnje, iskupljenja i smisla života.
Zbog sukoba s Ruskom pravoslavnom Crkvom, Tolstoj je 1901. izopćen iz crkve. Umro je 20. studenoga 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, nakon što je napustio obiteljsko imanje u potrazi za duhovnim mirom.
Njegova bogata bibliografija obuhvaća više od 90 djela: romane, pripovijetke, eseje, dnevnike, publicistiku, pedagoške tekstove i drame. Tolstoj je ostao simbol moralne savjesti i univerzalnog humanizma, a njegovo stvaralaštvo temelji se na ideji da je istinska vrijednost života u ljubavi, radu i duhovnoj slobodi.
Naslovi u ponudi
Ana Karenjina
The novel that Dostoevsky considered flawless and Faulkner called the best novel ever written, is Leo Tolstoy's monumental work that provides a comprehensive account of nineteenth-century Russian society.
Ana Karenjina
As one of Tolstoy's greatest novels, the work combines psychological depth, realistic depiction of society, and philosophical themes. Anna is a literary icon, and the novel is a bridge between early realism and later moral reflections.
Ana Karenjina
"Anna Karenina" (1875–1877) is Leo Tolstoy's largest and most complex novel, often considered one of the greatest novels in world literature, praised for the depth of its characters and philosophical questions.
Ana Karenjina
Djetinjstvo
Childhood (1852) is the first book of an autobiographical trilogy (with Adolescence and Youth), where Tolstoy explores the world of childhood through the eyes of a ten-year-old boy, Nikolinka Irtenjev – innocence, joys, sorrows and first traumas.
Djetinjstvo / Dječaštvo / Mladost
Leo Nikolayevich Tolstoy, in his autobiographical trilogy Childhood (1852), Boyhood (1854), and Youth (1857), follows the growing up of Nikolai Irtenyev, a young nobleman whose experience mirrors Tolstoy's own youth.
Hadži Murat
Hadži Murat ist eine Novelle, die Leo Tolstoi von 1896 bis 1904 verfasste und 1912 posthum veröffentlichte (allerdings erst 1917 in Gänze).
Kozaci
Die Kosaken (1863) ist ein Schlüsselwerk in Tolstois Frühwerk und schlägt eine Brücke zwischen seinen autobiografischen Werken und seinen späteren Epen. Inspiriert von Tolstois eigenen Erlebnissen im Kaukasus, legt das Werk den Grundstein für seine Zivili
Kreutzerova sonata, Hadži-Murat
Kreutzerova sonata spada u ona Tolstojeva djela koja je pisac u mnogome saobrazio svom pogledu na pitanja morala, na bračni moral prije svega.
Krivotvoreni kupon i druge pripovijesti
Pripovijetke Jutro jednog vlastelina, Iz zabilježaka kneza Nehljudova, Markerove zabilješke, Platnomjer, Dva husara, Kavkaski zarobljenik, Krivotvoreni kupon, Posmrtni zapisi starca Fjodora Kuzmiča i Zašto? istražuju teme morala, društva i duhovnosti.