Dinko Šimunović

Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, kolovoz 1933.), hrvatski književnik i učitelj, jedan je od najvažnijih pripovjedača hrvatske moderne. Djetinjstvo je proveo u Dalmatinskoj zagori, osobito u Cetinskoj krajini, čiji su krajolici, predaje i odnosi među ljudima postali trajnim izvorištem njegova pisanja.
Učiteljsku školu završio je u Arbanasima 1892. Radio je u Hrvacama i Dicmu, a zatim predavao u Splitu. Nakon umirovljenja preselio se 1929. u Zagreb. Učiteljsko iskustvo i poznavanje seoskoga života omogućili su mu da uvjerljivo prikaže zajednicu, njezine vrijednosti i položaj osjetljivoga pojedinca.
Pozornost je privukao pripovijetkom Mrkodol (1905.), a istoimenu zbirku objavio je 1909. Među najpoznatijim novelama su ** Muljika (1906.), Duga (1907.) i Alkar (1908.)**. Muljika prikazuje djevojku koju sredina doživljava kao tuđu; Duga kroz sudbinu djevojčice Srne otvara pitanje ograničenja nametnutih ženskom životu; Alkar povezuje ljubavno suparništvo s junačkom tradicijom cetinskoga kraja.
Pripovijetke je sabrao i u zbirkama Đerdan (1914.) te Sa Krke i sa Cetine (1930.). Napisao je romane Tuđinac (1911.) i Porodica Vinčić (1923.), autobiografske proze Mladi dani (1919.) i Mladost (1921.) te dramu Momak-djevojka (1926.). Posmrtno su objavljene Posmrtne novele (1936.).
Lirski krajolik, psihološka analiza i narodna predaja temeljna su obilježja njegova pripovijedanja. Priroda prati unutarnja stanja likova, a stvarnost se isprepliće s vjerovanjima i simbolima. Patrijarhalni svijet prikazuje i kao prostor pripadanja i kao silu koja ograničava pojedinca. Spojem realističke građe, impresionističkog ugođaja i suosjećanja prema ranjivim junacima ostvario je prepoznatljiv doprinos hrvatskoj noveli.
Naslovi u ponudi
Alkar / Duga
Pripovijetka Alkar govori o životu mladića Salka Pavlovića u Dalmatinskoj zagori. Salka je odgojio bogati i ugledni alkar Rašica, koji želi da i njegov posinak postane hrabar i poštovan natjecatelj u sinjskoj Alki.
Duga / Alkar
Muljika, duga, alkar
Antologijske pripovijetke Dinka Šimunovića donose potresne i slikovite priče o ljudskim sudbinama, tradiciji, sputanim hvalama i čežnji za slobodom u surovom okruženju Dalmatinske zagore.
Pripovijesti iz Cetinske krajine
Zbirka pripovijedaka Dinka Šimunovića, koju je priredio i pogovor napisao Milan Selaković. Zbirka okuplja djela koja oslikavaju život i običaje stanovnika Cetinske krajine, područja koje je autor dobro poznavao i često opisivao u svojim djelima.
Pripovijetke
Zbirka pripovijetki Dinka Šimunovića iz 1980. donosi realistične, psihološki duboke priče o surovom i melankoličnom životu u Dalmatinskoj zagori, naglašavajući sudbine malih ljudi i tradiciju.
Pripovijetke
Dinko Šimunović (1873.–1933.) jedan je od najvažnijih hrvatskih pripovjedača moderne. Njegove pripovijetke često obrađuju teme dalmatinskog zaleđa, prikazujući život, običaje i mentalitet ljudi toga kraja.
Pripovijetke
Zbirka „Pripovijetke“ donosi reprezentativan izbor Šimunovićevih najpoznatijih proza, u kojima kroz motive Dalmatinske zagore, djetinjstva i društvenih napetosti prikazuje tragičnost ljudskih sudbina i suptilnu psihologiju likova.
Pripovijetke
Izbor Pripovijetki Dinka Šimunovića, koji je priredio Dragutin Rosandić, donosi antologijska djela hrvatske međuratne proze s naglaskom na život u surovom kraju Dalmatinske zagore.








