Isak Emanuilovič Babelj
Ruski književnik (Odesa, 13. VII. 1894 – Moskva, 27. I. 1940). Podrijetlom iz židovske trgovačke obitelji. Polazio gospodarske škole; objavljivao od 1916., bavio se u Odesi dopisništvom, sudjelovao u pohodu Crvene konjice pod vodstvom Budjonog protiv Poljske J. Piłsudskoga 1920. Kratke novele iz ciklusa Crvena konjica (Konarmija, 1926) nosile su nadnevke i ratna mjesta »zapisa« kao i prava imena zapovjednika. Tiskane su u Lefu u doba zahtjeva za »književnošću činjenica«, od koje su Babeljeve tekstove odvajali visok stupanj stilizacije, kontrastiranje surovosti Crvene armije s lirskim patosom, pripovjedačev skepticizam i potraga za humanim vrijednostima, barokna likovnost i teatralnost predočenoga te isticanje multikulturnosti operativnoga prostora zapadne Ukrajine (Poljaci, Židovi, Ukrajinci, Kozaci). Knjiga pripovijedaka Odeske priče (Odesskie rasskazy, 1931) tematizira židovsko predgrađe i ciklizira se oko bande Benje Krika. Lokalni je kolorit nazočan, ali stilizacija likova i zbivanja nije folklorna. Drame Zalazak sunca (Zakat, 1927) i Marija (1935) tematski se vežu bilo uz židovsku sredinu bilo uz unutarnje sukobe za građanskog rata.
Babelj je nastupao protiv »banalnih riječi« na Kongresu pisaca 1934., putovao u Pariz na Kongres za zaštitu kulture 1936., ali je 1939. uhićen; umro je u logoru. U Hrvatskoj su o Babelju osobno svjedočili G. Krklec (susret u Parizu) i E. Šinko (moskovsko poznanstvo).
Naslovi u ponudi
1000 najljepših novela #7-9
Crvena konjica
Crvena konjica
Crvena konjica ili Konarmija zbirka je kratkih priča ruskog pisca Isaaca Babelja o 1. konjičkoj armiji. Priče se odvijaju tijekom Poljsko-sovjetskog rata i temelje se na Babelovom dnevniku koji je vodio dok je bio novinar dodijeljen Prvoj konjičkoj vojsci
Crvena konjica
Zbirka kratkih priča nastala na temelju autorova vlastitog iskustva. Isak Babelj je sudjelovao u pohodu konjičke armije Budjonoga protiv poljske Pilsudskoga.
Heretici i sanjari: Izbor iz poslijeoktobarske ruske proze
Prvo izdanje. Izbor iz ruske proze dvadesetih godina. Sastavljač antologije, Aleksandar Flaker, nastojao je približiti čitateljima primjere ruske sovjetske proze koji su teško bili pristupačni našim čitateljima poput: Babelja, Voronskog, Piljnjaka i dr.
Republika 1959/1
Časopis za književnost i umjetnost